Sve navedeno znaďż˝ajno je "uzdrmalo" tradicionalno poimanje knjigovodstva i pristup poslovanju u kojemu je jedina prava vrijednost "opipljivi" prihod i materijalna imovina. U tradicionalnom pristupu poslovanju ljudi se smatraju troškom poslovanja prije nego li znaďż˝ajnim resursom u kojeg je vrijedno investirati. Struďż˝njaci koji se bave izuďż˝avanjem koncepcije intelektualnog kapitala i nematerijalne imovine tvrde da se nova vrijednost stvara pospješivanjem protoka znanja unutar organizacije i transformiranjem tog znanja u vrijednost koja poprima oblik:
- relacijskog kapitala (relationship capital),
- ljudskog kapitala (human kapital),
- strukturnog kapitala (structural capital).

 

 Relacijski kapital: savezništva i odnosi s klijentima, strateškim partnerima, dobavljaďż˝ima, investitorima i zajednicom. Ukljuďż˝uje imidďż˝ brenda i goodwill. Neki drugi termini koji se koriste za opisivanje vrijednosti odnosa jesu "potrošaďż˝ki kapital" (customer capital) i "kapital dionika" (stake-holder capital).

Ljudski kapital: Pojedinaďż˝ne sposobnosti, znanje, vještine, iskustvo i sposobnosti rješavanja problema koji se nalaze u ljudima neke organizacije.

Strukturni kapital: Sustavi i procesi za unapre�ivanje konkurentnosti. Uklju�uje IT, komunikacijske tehnologije, nacrte, metode rada, upravlja�ke podsustave, sustave za upravljanje vrijednostima (financije, investicije, ra�unovodstvo), baze podataka i intelektualnu imovinu: patente, autorska prava, licencije itd.

 Iznesena perspektiva ukazuje na potrebu organizacija da razviju sposobnost uoďż˝avanja obrazaca znanja i izgrade sustave koji ďż˝e omoguďż˝iti djelatnicima meďż˝usobno povezivanje i rad na poslovima koji su sukladni njihovim osobnim sklonostima i preferencijama koristeďż˝i u tom procesu primjerene tehnologije i informacijske sustave. U srďż˝i svih poznatih i priznatih koncepcija intelektualnog kapitala uvijek nailazimo na termin "vrijednosti" koji nas uvijek upuďż˝uje na ďż˝injenicu da skup temeljnih vrijednosti kao što su poštovanje ili povjerenje zaista postoji i da takve vrijednosti zaista podrďż˝avaju stvaranje novog znanja i konverziju vrijednosti. Njihovim prihvaďż˝anjem unutar organizacija pozitivno djelujemo na poveďż˝anje pokretljivosti znanja, razmjenu znanja i na konaďż˝ni cilj, konverziju znanja u vrijednost, odnosno "kapital" kompanije.

Komentar

Karmen Jel�i�

1997.godine, kada je Verna Allee napisala ďż˝lanak "Novi alati za novu ekonomiju", u Kanadi je organiziran prvi Svjetski kongres o mjerenju i upravljanju intelektualnim kapitalom. ďż˝lanak u potpunosti odraďż˝ava tadašnje stanje stvari. To što nije nimalo izgubio na aktualnosti iako se u sijeďż˝nju bliďż˝i 8. Svjetski kongres, govori nam nešto o tome kojom brzinom se u svjetsk

pročitaj...