Svakoga dana sve smo svjesniji polo�aja i opasnosti u koju smo se sami doveli unutar šireg eko-sustava: trend uvo�enja "zelene" poslovne prakse �e se neosporno nastaviti. Mnogi primjeri iz prakse pokazuju da je ve� danas mogu�e biti uspješan na tr�ištu i svoje poslovanje temeljiti na društvenoj odgovornosti i brizi za okoliš. U svjetlu ovih novih problema jedino što mo�emo u�initi je uvrstiti nove elemente u jednad�bu organizacijske uspješnosti: Zemlju i društvo. Pozitivnih primjera ima mnogo... npr. Shell Oil usmjerava pozornost svojeg javnog izvještavanja na financijsku uspješnost, društvenu uspješnost i uspješnost u zaštiti okoliša. Vjerujem da �e ovakvih primjera u budu�nosti biti sve više. Bez razmatranja navedenih problema dolazimo u opasnost da stvorimo još jednu koncepciju organizacijske i ekonomske djelatnosti koja nije povezana s "mre�om �ivota".
Sve navedeno upotpunjuje potrebu razvoja novog globalnog poslovnog modela stvaranja vrijednosti koji se otkriva u obliku obrasca našeg razmišljanja o vrijednosti kompanija i o stvaranju vrijednosti na makroekonomskoj razini. Prou�imo li razvoj misli o nematerijalnoj imovini i odr�ivom razvoju vidimo da se uvijek iste teme iznova ponavljaju. Vjerujem da nove perspektive ukazuju da se toliko spominjana "promjena paradigme" ve� dogodila.
Osobno smatram da je proces "promjene paradigme" zapo�eo prije mnogo godina, kada smo kao globalna zajednica po prvi puta vidjeli Zemlju iz svemira. Slijede�i korak koji moramo napraviti odnosi se na uskla�ivanje naših poslovnih i ekonomskih modela s rastu�om svijesti o tome kako smo dio globalne me�uzavisne društvene zajednice odr�ive jedino putem brige za okoliš i brige jednih za druge.
Tablica u nastavku teksta (Nematrijalna imavina: nova perspektiva bogatstva i stvaranja vrijednosti) iznosi okvire nove domene stvaranja vrijednosti koji se spominju u menad�erskoj literaturi i koji su se sve do današnjih dana umjesto kroz holisti�ku perspektivu stvaranja vrijednosti uskla�enu s mre�om �ivota izu�avali pojedina�no i izolirano, svaki za sebe.
© World Business Academy, 2001. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Clipper effect U vrijeme kada su parobrodi preuzimali dominaciju u pomorskom prijevozu od jedrenjaka, izgra�eni su najve�i i najfascinantniji jedrenjaci svih vremena - kliperi. Bili su znatno br�i od parnih brodova istog vremena, ali jedino na rutama sa stabilnim, umjereno jakim vjetrovima. Takve su rute bile iznimka i kliperi su izgubili bitku. Fenomen u kojem se najkvalitetniji primjerci svoje v