Relacijski kapital: savezništva i odnosi s klijentima, strateškim partnerima, dobavljaďż˝ima, investitorima i zajednicom. Ukljuďż˝uje imidďż˝ brenda i goodwill. Neki drugi termini koji se koriste za opisivanje vrijednosti odnosa jesu "potrošaďż˝ki kapital" (customer capital) i "kapital dionika" (stake-holder capital)

 Ljudski kapital: individualne sposobnosti, znanje, vještine, iskustvo i sposobnost rješavanja problema koji se nalaze u ljudima neke organizacije.

Strukturni kapital: sustavi i procesi za unapre�ivanje konkurentnosti. Uklju�uje IT, komunikacijske tehnologije, nacrte, na�ine rada, upravlja�ke podsustave, sustave za upravljanje vrijednostima (financije, investicije, ra�unovodstvo), baze podataka, dokumentaciju i intelektualnu imovinu: patente, autorska prava, licencije itd.

Društveni kapital: kvaliteta i jaďż˝ina odnosa sa širom društvenom zajednicom: kompanija kao "odgovorni ďż˝lan" lokalnih, regionalnih i globalnih zajednica.

Prirodni kapital: ureďż˝ianje odnosa kompanija-okoliš utvrďż˝ivanjem realnih troškova iskorištavanja prirodnih resursa i odreďż˝ivanjem praviďż˝ne vrijednosti kojom kompanija mora sudjelovati u oďż˝uvanju okoliša.

Šira se perspektiva na prvi pogled ďż˝ini neprimjenjiva u veďż˝ini organizacija... pa ipak, na temeljnoj razini ljudskosti pojedinci uvijek pozitivno odgovaraju na nju. Vaďż˝nost odrďż˝ivosti razvoja i odnosa sa zajednicom nitko ne osporava. No, problemi se javljaju kada postavimo prava pitanja:
1. Kako �emo pristupiti odr�ivom razvoju i odnosima sa zajednicom?
2. Moďż˝emo li u naše poslovne modele uvesti koherentnost, integritet i više vrijednosti do kojih nam je istinski stalo?

 

Od lanca vrijednosti prema dinami�kim mre�ama

 Dakle, prema opisanom holistiďż˝kom gledanju na vrijednost koja se nova pitanja nameďż˝u sama od sebe? Potrebno je shvatiti proces kojim specifiďż˝na razmjena, aktivnosti ili transakcije doprinose stvaranju materijalnih i nematerijalnih vrijednosti i uvjete koji potiďż˝u i pojaďż˝avaju te procese. Osobno smatram da su dvije koncepcije posebno vaďż˝ne za navedeni problem.

Prva koncepcija zamjenjuje razmišljanje u kontekstu "protoka znanja" razmišljanjem u kontekstu "dinamiďż˝ke razmjene". Takav je pristup usklaďż˝en s novim poimanjem povezanog svemira kompleksnih meďż˝uovisnosti. Protok sugerira usmjerenost u jednom pravcu dok ideja dinamiďż˝ke razmjene sugerira da za svaku akciju ili transakciju postoji neki odgovor, trenutni uďż˝inak ili reakcija koja se moďż˝e razumjeti, osvijestiti, a ponekad ďż˝ak i mjeriti.

Nadalje, ideja dinamiďż˝ke razmjene nam dozvoljava širenje razmišljanja na još jednu koncepciju - koncepciju polja. Struďż˝njaci su se veďż˝ poďż˝eli baviti izuďż˝avanjem utjecaja razliďż˝itih vrsta energetskih polja na organizacije pokušavajuďż˝i pri tome odgonetnuti dinamiku "polja" koja podrďż˝ava razmjenu? U British Petroleum su njegovali "polje" razvijanjem kulture i društvenih normi koje podrďż˝avaju "ispravne uvjete" za dijeljenje znanja. U modelu intelektualnog kapitala vrijednosti pomaďż˝u u kreiranju "polja" dijeljenja znanja unutar organizacije. Vezano s idejom "polja" mogu se koristiti spoznaje gestalt psihologije kako bi zajednice prakse (u kojima se stvara znanje) i mreďż˝e znanja poďż˝eli promatrati kao "podlogu" iz koje nastaje znanje, odnosno eksplicitni proizvodi znanja.

Tradicionalni model stvaranja vrijednosti i inovacija u poduzeďż˝u je "lanac vrijednosti" koji se temelji na modelu proizvodne linije industrijskog doba i koji postepeno evoluira u novi model "mreďż˝e". "Mreďż˝e" poduzeďż˝a se sastoje od niza dinamiďż˝kih veza uspostavljenih meďż˝u ďż˝lanovima poduzeďż˝a ukljuďż˝enih u slobodnu i stratešku razmjenu znanja, usluga i vrijednosti s ciljem stvaranja ekonomskog bogatstva. Razmjena znanja izmeďż˝u tih mreďż˝a neosporno ďż˝ini temelj inovacija kako interno unutar poduzeďż˝a tako i eksterno unutar ďż˝itavih industrija i nacija.

Komentar

Matija Kolariďż˝

Clipper effect U vrijeme kada su parobrodi preuzimali dominaciju u pomorskom prijevozu od jedrenjaka, izgra�eni su najve�i i najfascinantniji jedrenjaci svih vremena - kliperi. Bili su znatno br�i od parnih brodova istog vremena, ali jedino na rutama sa stabilnim, umjereno jakim vjetrovima. Takve su rute bile iznimka i kliperi su izgubili bitku. Fenomen u kojem se najkvalitetniji primjerci svoje v

pročitaj...