Dr. Malholtra, stru�njaci �esto ukazuju na konfuziju kada se spominje koncepcija "upravljanje znanjem" (eng. knowledge management - KM) i njezina primjena u praksi. Kako biste Vi definirali pojam "upravljanje znanjem"?
Upravljanje znanjem (KM) u prvom se redu odnosi na pragmati�nu i inteligentnu aplikaciju bilo koje koncepcije ili definicije upravljanja znanjem. Prave prilike i izazovi nalaze se u stvarnom, realnom svijetu, a ne u definicijama. Stoga se svaka definicija treba promatrati u okvirima specifi�nog konteksta o�ekivanih u�inaka ishoda i vrijednosnih propozicija (jasna i sa�eta izjava tvrtke kojom ona potencijalnim klijentima i ostalim dionicima opisuje jedinstvena obilje�ja svoje ponude - op.ur.) koje odgovaraju na pitanje "zašto?" glede "upravljanja znanjem". Sukladno navedenom, �ini se da je operativna definicija koju sam predlo�io prije nekoliko godina prihva�ena od strane prakti�ara i znanstvenika u mnogim zemljama širom svijeta:
"..."upravljanje znanjem" se odnosi na klju�na pitanja svake organizacije: prilagodbe, opstanka i razvoja kompetencija u eri diskontinuiranih promjena okoline. Primarno se odnosi na organizacijske procese kojima se nastoje stvoriti sinergijski u�inci kombiniranjem i procesuiranjem informacija i podataka dobivenih uz pomo� IT-a s kreativnošï¿½u i inovativnošï¿½u ljudskih bi�a."
Gornju definiciju dr�im "operativnom" jer njezino pragmati�no razumijevanje zahtijeva "uranjanje" u specifi�ni kontekst npr. "real time" poslovnih modela, modela upravljanja lancem snabdijevanja, odnosa s kupcima itd. Specifi�na tuma�enja koja se odnose na navedene poslovne modele zajedno sa studijama slu�ajeva koje se na njih odnose mo�ete pro�itati u �lancima na portalu KMBook.com.
© Emerald Group Publishing Limited 1994. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Pro�itavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obi�ni smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je �itao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,