Dvije su klju�ne karakteristike gore navedene definicije:
1. jasna usmjerenost na pitanje zašto? u kontekstu specifi�nih rezultata i vrijednosnih propozicija osnovni je motivator i pokreta� ostalih komponenti navedene KM jednad�be,
2. usmjerenost na rezultate, procesuiranje i inpute zahtijeva razumijevanje dinami�kog konteksta kao rezultante stalnih promjena koje mogu, uvijek iznova, tra�iti specifikaciju svakog od navedenih aspekata.
U domeni korporativne i vojne strategije moja je definicija koncepcije "upravljanja znanjem" postala izuzetno popularna. Po njoj, "upravljati znanjem" zna�i:
"...znati što znaš i profitirati iz te spoznaje" te "...u�initi vlastito znanje nekorisnim, prije nego li to drugi u�ine."
U svijetu ste priznati kao jedan od vode�ih mislilaca o "upravljanju znanjem". Što vas je privuklo na to podru�je?
Interes za koncepciju "upravljanja znanjem" razvio se spajanjem razli�itih iskustava posljednjih 30 i više godina. Još se danas sje�am svog prvog teksta o (kako smo to kasnije nazvali) ljudskom kapitalu i imovini znanja kojeg sam samostalno napisao prije 27 godina, kao 14 godišnji mladi�. Prijavio sam se i pobijedio na natje�aju organiziranom na nacionalnoj razini od strane jednog izdava�a novina, a za nagradu sam dobio novac. U to sam doba po�eo raditi kao projektant-pripravnik u multinacionalnoj kompaniji i �itati tekstove Petera Druckera i Eduarda De Bona.
Ta su mi iskustva pomogla da se vrlo rano upoznam sa zakonitostima funkcioniranja velikih sustava što �e se kasnije pokazati kao glavno podru�je interesa u mojoj daljnjoj karijeri koju sam proveo rade�i po svijetu u raznim industrijama. Po završetku pripravni�kog sta�a dobio sam posao in�enjera u Japanskoj kompaniji, vode�em svjetskom proizvo�a�u automobila na hibridni pogon gdje sam obavljao du�nost projektnog menad�era zadu�enog za transferiranje znanja izme�u podru�nica u Japanu i Indiji. Od sredine 1980-ih pa sve do ranih 1990-ih profesionalna karijera me je sve više vodila prema industriji menad�ment savjetovanja i proizvodnje softvera. Kao savjetnik za tehnologiju ameri�kog proizvo�a�a ra�unala Big-3 bio sam odgovoran za izgradnju globalne tehnološke strategije i uvo�enje novih rješenja u sustave klju�nih kupaca, vode�ih svjetskih bankarskih multinacionalnih korporacija u SAD-u, Hong Kongu i Indiji.
© Emerald Group Publishing Limited 1994. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Pro�itavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obi�ni smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je �itao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,