Nekako u isto vrijeme zaintrigirala me je evolucija multi medijalnih tehnologija i povezanih tehniďż˝kih standarda kao i svjetska industrija softvera - posebno u kontekstu zaštite intelektualnog vlasništva (autorska prava i patenti). U ranim 1990-im fascinirale su me "digitalne" i "virtualne" moguďż˝nosti umreďż˝enih IT-sustava. Shodno navedenim interesima, prihvatio sam poziv profesora Williama R. Kinga i postao stipendist na doktorskom studiju pri University of Pittsburg gdje sam ďż˝elio unaprijediti svoja znanja o novim tehnologijama i moguďż˝nostima njihove primjene u poslovnom svijetu. Profesor Ralph H. Kilmann prvi me je upoznao s promišljanjima Toma Stewarta o upravljanju znanjem koja su mi znatno pomogla u daljnjim istraďż˝ivanjima te koncepcije, IT-a, inovacija, poduzetništva visoke tehnologije, organizacijskog uďż˝enja i menadďż˝erske kontrole. ďż˝ini mi se da su se u tom trenutku iskustva prošlosti iznenada poďż˝ela povezivati stvarajuďż˝i novo razumijevanje uzroka ďż˝estih neuspjeha visoko-tehnoloških sustava. Zapoďż˝eo sam stoga potragu za novom paradigmom koja bi doprinijela stvaranju kvalitetnijih informacijskih sustava u kontekstu novih karakteristika okruďż˝enja: rastuďż˝e kompleksnosti i neizvjesnosti. To su bila moja stremljenja u ranoj fazi karijere koja su kasnije evoluirala u širi sustavni pristup upravljanju znanjem iz sredine 1990-ih.

Kao što je veďż˝ ranije spomenuto, profesionalnu karijeru sam zapoďż˝eo u post-industrijskoj proizvodnoj kompaniji, a nastavio u savjetniďż˝koj tvrtki unutar softverske industrije za koju moďż˝emo reďż˝i da predstavlja arhetip informacijske ekonomije. Kroz te promjene pokušavao sam dokuďż˝iti i prepoznati poveznice izmeďż˝u poslovne prakse i menadďż˝erskih teorija koje su se odnosile na ljude, procese i tehnologiju. To je ďż˝ivotno razdoblje utjecalo na moj daljnji razvoj odmicanjem od samog menadďż˝menta i praktiďż˝ne aplikacije znanja o informacijskoj ekonomiji prema novim potrebama ekonomije znanja. Nova perspektiva je ukazivala na znanje kao kljuďż˝ni proizvod, proces i resurs virtualno-digitalnog poduzetništva. Novo poimanje znanja znaďż˝ajno se razlikovalo od koncepcija fokusiranih na podatke i informacije drugih praktiďż˝ara i teoretiďż˝ara. Posebno me je zanimalo razumijevanje fenomena "nepovezanosti" koje je onemoguďż˝avalo IT sustave u postizanju ďż˝eljenih uďż˝inaka. Stoga sam svoje istraďż˝ivanje usmjerio na sustave veza koji pretvaraju podatke i informacije u specifiďż˝no ljudsko ponašanje i uďż˝inke. U tom kontekstu se nameďż˝u sljedeďż˝a pitanja:
1. na koji se na�in podaci transformiraju u svrhoviti smisao?
2. na koji na�in se smisao transformira u odluke temeljene na objektivnim i subjektivnim interpretacijama?
3. na koji naďż˝in proces kreiranja smisla (tj. interpretacije podataka) utjeďż˝e na ponašanje?
4. na koji naďż˝in ponašanje utjeďż˝e na konaďż˝ne uďż˝inke?

Komentar

Tajana Leskovar

Proďż˝itavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obiďż˝ni smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je ďż˝itao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...