Interes za okruďż˝enje obiljeďż˝eno kompleksnošďż˝u i neizvjesnošďż˝u nagnao me je na istraďż˝ivanje problema:
1. na koji na�in ljudi i strojevi prilago�avaju i transformiraju logiku i pretpostavke u pozadini
    gornjih pitanja?
2. u �emu se o�ituju snage i ograni�enja ljudi i strojeva za procesiranje informacija i stvaranje
    smisla?

Navedena su pitanja posebno znaďż˝ajna u kontekstu istraďż˝ivanja prividnog konflikta izmeďż˝u menadďż˝erske kontrole i samo-odreďż˝enja djelatnika. Veďż˝ina njih zahtijeva sofisticirano razumijevanje kognitivnih, emocionalnih i djelatnih aspekata ljudskog ponašanja koji nadilaze mehanicistiďż˝ki model toliko popularan u suvremenoj praksi i teoriji menadďż˝menta i razvoj cjelovite koncepcije koja ďż˝e osigurati ispravno razumijevanje informacijske tehnologije, strategije i psihologije sukladno tripartitnoj podjeli na tehnologiju-procese-ljude koja se ďż˝esto koristi u praksi.

Upravljanje znanjem Vaše je podruďż˝je interesa unazad 20 godina. Koja su po Vašoj procjeni kljuďż˝na dostignuďż˝a na tom podruďż˝ju od tada pa sve do danas? Kako biste opisali trenutno stanje u praksi?

Navedene teme koje su me zaokupljale (i još uvijek to ďż˝ine) ukazuju na neophodnost osmišljavanja nove paradigme IT sustava i govore o sadašnjem stanju u praksi upravljanja znanjem.

Toďż˝nije, govore o iznimno niskoj stopi uspješnosti KM tehnologija i moguďż˝im uzrocima takvog stanja. Ti se uzroci u prvom redu odnose na prevladavajuďż˝u praksu menadďż˝menta i literaturu koja se koristi u edukaciji menadďż˝era. Nadalje, kako bi razumjeli rastuďż˝u "nepovezanost" izmeďż˝u sve "inteligentnije" i prihvatljivije tehnologije i konaďż˝nih uďż˝inaka, moramo razumjeti proces tranzicije od industrijske prema informacijskoj ekonomiji kao i proces tranzicije od informacijske prema ekonomiji znanja. Posebno je vaďż˝no razumijevanje razliďż˝itosti informacijske i ekonomije znanja kako bi mogli prepoznati izvore kompleksnosti i neizvjesnosti koji uzrokuju propadanje mnogih sustava. Takoďż˝er je vaďż˝no znati da te izvore kompleksnosti uglavnom pronalazimo u okolini organizacija, a ne unutar organizacija što znaďż˝i da je upravljanje tim izvorima usmjeravanjem na unutarnju efikasnost oteďż˝ano ili nemoguďż˝e.

Komentar

Tajana Leskovar

Proďż˝itavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obiďż˝ni smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je ďż˝itao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...