Mehanicistiďż˝ko razmišljanje nalazimo u pozadini ranog djelovanja proizvoďż˝aďż˝a IT opreme i raznih analitiďż˝ara koji su svaki proces obrade podataka i informacija nazivali "upravljanje znanjem". Tako je stvorena logika koja previše istiďż˝e rutinsko i strukturirano procesiranje podataka i informacija na kojem se mogu temeljiti samo jednostavne odluke te im daje primat u odnosu na kompleksne odluke obiljeďż˝ene nerutinskim i nestrukturiranim tumaďż˝enjima (podataka i informacija) koje je neophodno za rješavanje kompleksnih problema. Opisanu paradigmu upravljanja znanjem susreďż˝emo u ranoj fazi razvoja IT proizvoďż˝aďż˝a koji su upravljanje znanjem vidjeli kao "dostavljanje ispravnih informacija, pravim ljudima u pravo vrijeme". U nekim ranijim intervjuima za CIO Enterprise i CIO Insight, pokušao sam rekonstruirati zastarjelo mehanicistiďż˝ko promišljanje u pozadini mentalnih modela industrijskog i informacijskog doba (intervjue moďż˝ete proďż˝itati na www.KMBook.com). Jednako tako, u ďż˝lanku koji ďż˝e uskoro biti objavljen u Journal of Knowledge Management, pojasnio sam ďż˝injenicu da se model IT-a kao izvor prilagodljivosti poduzeďż˝a bazira na temeljno pogrešnoj i problematiďż˝noj logici.

No ipak, situacija na svjetskoj razini nije tako loša. Smatram da je disciplina upravljanje znanjem postala izuzetno cijenjena i da postoji svjesnost o ďż˝imbenicima njezine uspješne primjene koji se ne odnose samo na razumijevanje i poznavanje tehnologije, veďż˝ mnogo više, na razumijevanje i poznavanje strategije i psihologije. Sreďż˝om, veďż˝ina je svjetskih vlada i razvojnih organizacija prihvatila takav realistiďż˝an i holistiďż˝ki pogled na KM.

U zemljama Zapadne Europe i Sjeverne Amerike tempo razvoja znanosti i prakse upravljanja znanjem ve�i je nego u drugim dijelovima svijeta. Azijsko-pacifi�ka regija se u posljednje vrijeme budi. Posebice se to odnosi na Indiju i Kinu, zemlje predvodnice jednog novog vala, koje su posljednjih godina mnogo u�inile.

Druge azijske regije odmah su iza Kine i Indije. Npr., na srednjem istoku, u arapskim zemljama i u Izraelu evidentan je interes za KM. Australija i Novi Zeland jedne su od prvih nacija u svijetu koje su prihvatile koncepciju KM-a i primijenile je u svim porama društva, od drďż˝avne uprave do raznih obrazovnih institucija. U Africi bih istaknuo Juďż˝nu Afriku koja je veoma rano usvojila napredno razumijevanje KM-a i ukljuďż˝ila ga u sve politike, programe i obrazovne institucije. Druge afriďż˝ke zemlje, poput Egipta, Nigerije i Tunisa malo zaostaju, ali nastavljaju ulagati iznimne napore u popularizaciju koncepcije... ostale afriďż˝ke zemlje znaďż˝ajno zaostaju.

Komentar

Tajana Leskovar

Proďż˝itavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obiďż˝ni smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je ďż˝itao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...