Osim u javnom sektoru, napredak u primjeni KM rješenja evidentan je u ve�ini industrija i profesija širom svijet. Sre�om, rana hipnotiziranost IT-em polako jenjava što otvara prostor za sagledavanje KM-a u jednom konzervativnijem kontekstu: kao disciplinu baziranu na visokoj tehnologiji s fokusom na stratešku i ljudsku dimenziju.
Osniva� ste i menad�er znanja u priznatom Institutu BRINT u New Yorku. Mo�ete li nam nešto re�i o ambicijama i motivaciji koje su Vas ponukale da osnujete institut?
U kontekstu Vašeg pitanja smatram oportunim re�i nekoliko rije�i o aktivnostima Instituta BRINT na promociji i širenju prakse KM-a u svijetu.
Tijekom kasnih 1990-ih Institut BRINT je imao privilegiju pojaviti se u ulozi savjetnika ameri�ke vlade i njezinog partnera na projektima promocije "najbolje prakse" u zemlji. Djelovali smo i kao savjetnici nizozemske vlade i njihovog Ministarstva znanosti, obrazovanja i kulture na projektima stvaranja novih obrazovnih politika i zakonodavstva u domeni rada i u kontekstu sve ve�e digitalizacije zemlje. Na prijelazu u novo tisu�lje�e, BRINT je bio anga�iran na raznim savjetni�kim poslovima s vladama iz grupacije G8, predsjednicima uprava i izvršnim direktorima na podr�avanju procesa tranzicije prema e-ekonomiji.
Sura�ivali smo s vode�im svjetskim stru�njacima kao što su Ikujiro Nonaka (Hitotsubashi University), Robert H. Buckman (Buckman Labs) i Charles Lucier (Booz, Allen and Hamilton) na razvoju nacionalnih programa KM-a s ciljem tranzicije zemalja u ekonomiju znanja.
U posljednje vrijeme sura�ujemo s Ujedinjenim narodima na njihovom posebnom programu usmjerenom na stvaranje globalnog društva znanja.
© Emerald Group Publishing Limited 1994. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Pro�itavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obi�ni smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je �itao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,