Organizacije se �esto suo�avaju s neo�ekivanim problemima u primjeni KM koncepcije koji obi�no proizlaze iz birokratske organizacijske strukture karakteristi�ne za velike sustave. Zbog toga je potrebno da lideri KM projekata raspola�u sa stalnom potporom top menad�menta i potrebnim resursima kako bi mogli posti�i zadane ciljeve. Za provedbu koncepcije tako�er je va�na koordinacija internih dionika koji dodatno ote�avaju proces me�usobnim konkuriranjem i nadmetanjem. Mo�emo zaklju�iti: lideri i menad�eri osobitu pa�nju moraju posvetiti ljudskom �imbeniku.

Struďż˝njak za upravljanje znanjem, Roger Bowes je u razgovoru objavljenom u Mangament First-u ukazao na fenomen po kojem "...kada se govori o upravljanju znanjem, mnogi ljudi smatraju da ďż˝ine dovoljno ako nabave raďż˝unala, spoje ih na Internet i još neku bazu podataka..." Što vi mislite o tome?

Prethodni odgovor je relevantan i za ovo pitanje. Vaďż˝no je shvatiti da pohranjivanje i skladištenje informacija kao ni komunikacijska tehnologija sami po sebi ne predstavljaju upravljanje znanjem. Štoviše, u odsutnosti motivacije i posveďż˝enosti ďż˝lanova sustava, te se tehnologije ne mogu smatrati ďż˝ak niti "upravljanjem podacima" a kamoli upravljanje znanjem. KM koncepcija ovisi o stvaranju i korištenju podataka od strane ljudi. Shodno tome, moramo razumjeti da nabava tehnoloških pomagala ne podrazumijeva njezino automatsko prihvaďż˝anje od strane korisnika. Nadalje, prihvaďż˝anje tehnologije ne podrazumijeva njezino stalno korištenje ili stalno postizanje optimalnih uďż˝inaka njezinim korištenjem.

Stoga kreiranje zanimljivih vrijednosnih propozicija postaje znaďż˝ajna vještina koja stvara motiviranost, predanost i proaktivnu ukljuďż˝enost korisnika u korištenju, stvaranju, podjeli i primjeni znanja. Diskusija na ovu temu se moďż˝e proďż˝itati u ďż˝lanku "Why Knowledge management Systems fails" (ďż˝lanak je više puta nagraďż˝ivan kao "najďż˝itaniji tekst" na temu upravljanja znanjem op.ur.)