Za transformaciju informacija u znanje, kapital i tehnologija su nuďż˝ni, ali u isto vrijeme i nedostatni, dok je ljudska kreativnost apsolutno nuďż˝na. Vernea Allee je jednom prilikom rekla: "Digitalna ekonomija je u Kaliforniji doďż˝ivjela slom zbog iskljuďż˝ivog i jednostranog vrednovanja tehnološkog napretka. Nisu razumjeli vaďż˝nost institucionalne transformacije tvrtki i društva. Nisu promijenili vlastitu viziju. Top kompanije na tom podruďż˝ju su uglavnom bile pravi dinosaurusi u smislu upravljanja ljudima. To je pravi razlog njihove propasti. Ostale tvrtke, poput Cisca i E-baya, stvorile su golemu nematerijalnu imovinu i ljudski kapital te zbog toga uspješno nastavljaju svoj razvoj."

Iako je društvo znanja poslije-kapitalistiďż˝ko, najvjerojatnije je da ďż˝e ono ostati sustav trďż˝išta znanja, samo drugaďż˝ijeg oblika. Navedeno nije vrijednosni sud za ili protiv industrijskoga kapitalizma. U tijeku su brze i duboke promjene: kljuďż˝ne vrijednosti kapitalistiďż˝kog društva potiho se mijenjaju, postaju sporedne ili zastarjele. Vaďż˝nost ove promjene nas i dalje iznenaďż˝uje...

Klasiďż˝ni ekonomisti, kada se bave društvom znanja govore o nematerijalnim kategorijama (eng. intangibles). ďż˝ini se da vaďż˝an dio, moďż˝da i najvaďż˝niji, ekonomskog sustava SAD-a i Europske Unije ďż˝ine upravo nematerijalne kategorije. To povlaďż˝i za sobom da klasiďż˝ni ekonomski alati u uporabi veoma brzo zastarijevaju i da nisu više uďż˝inkoviti u mjerenju i upravljanju ovim novim i rastuďż˝im dijelom gospodarstva.

 

Naredna vaďż˝na karakteristika društva znanja odnosi se na ukljuďż˝enost. Razmišljanje ljudi još je uvijek duboko ukorijenjeno u industrijskom svjetonazoru te je stoga veďż˝ini teško razumjeti tranziciju od iskljuďż˝enosti kao karakteristike industrijskog društva prema ukljuďż˝enosti. Navedeno predstavlja iznimno radikalan zaokret. Ako znanje ne dijelimo s drugim ljudima tada se ono ne moďż˝e poveďż˝avati. Raďż˝unala razmjenjuju samo podatke, a znanje u svojoj suštini predstavlja podatke višeg reda te je njegovo nastajanje i raspodjela iskljuďż˝ivo djelatnost ljudi. Nadalje, ako se znanje ne dijeli, njegova ďż˝e vrijednost opadati.

 

Komentar

Marino Bre�evi�

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiďż˝e me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj ďż˝ivim-o. Ne samo zemlje Hrvatske veďż˝ i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, veďż˝ smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opďż˝u dostupnost informacija i znanja ďż˝elim vjerovati da ďż˝e se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...