Navedeni naďż˝in promišljanja proďż˝ima mreďż˝e izvrsnosti, inteligentne prostore, regije znanja, cjeloďż˝ivotno uďż˝enje, itd. Što je više pojedinaca ukljuďż˝ila u mreďż˝u, to je neka regija (ili organizacija, op. ur.) inteligentnija. Navedeno predstavlja win-win naďż˝in razmišljanja (naďż˝in razmišljanja gdje se teďż˝i rješenjima prihvatljivim za sve strane - op. ur.). Još je provokativnija ideja da bi poduzetnik 21. stoljeďż˝a u društvu znanja trebao biti "majstor ukljuďż˝ivanja". Zaista, što je više ukljuďż˝enih ljudi, to ďż˝e kvalitetnije znanje poduzetnik proizvesti.

Opredjeljenjem za konkurentno društvo znanja na principu ukljuďż˝enosti, Europa je izabrala ispravan put, usprkos tome što veďż˝ina vaďż˝nih sudionika u poslovanju, javnoj administraciji, sveuďż˝ilištima i širokoj javnosti još uvijek nije u potpunosti shvatila novi izazov.

U okviru društva znanja, odrďż˝ivost je kljuďż˝na nematerijalna imovina. Veďż˝ina ekonomista na odrďż˝ivost gleda kao na trošak što je potpuno ispravno. Poduzeďż˝a koja se odluďż˝e za odrďż˝ivost moraju biti spremna na dodatni trošak.

Dobar primjer je priďż˝a o Interfaceu, kompaniji koja se bavi proizvodnjom tepiha, i koja je izgradila 95% odrďż˝ivost. Goleme svote novca potrošene su na restrukturiranje cjelokupnog proizvodnog sustava te se ti troškovi teško dovode u vezu s uspjehom kojeg je Interface postigao postavši svjetski lider u proizvodnji tepiha. Zašto i kako se to dogodilo?

 

 

Komentar

Marino Bre�evi�

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiďż˝e me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj ďż˝ivim-o. Ne samo zemlje Hrvatske veďż˝ i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, veďż˝ smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opďż˝u dostupnost informacija i znanja ďż˝elim vjerovati da ďż˝e se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...