Iz sliďż˝nih razloga društvena ukljuďż˝enost, usaďż˝ena u novu paradigmu društva znanja, takoďż˝er postaje vrlo bitna komponenta nematerijalne imovine. Ako javnost neku kompaniju percipira kao organizaciju koja podrďż˝ava društvenu ukljuďż˝enost, imidďż˝ brenda ďż˝e rasti jer ďż˝e se kompanija percipirati kao pozitivni društveni ďż˝imbenik u zajednici u kojoj djeluje. Dok je društvena ukljuďż˝enost trošak u win-lose industrijskoj paradigmi, ovdje ona unapreďż˝uje proces stvaranja znanja, a samim time i proces stvaranja nematerijalne imovine. Ponovno dolazimo do win-win situacije.


Elementi trďż˝išta znanja

Tablica 1: Promjena naďż˝ina razmišljanja

Industrijski kapitalizam: Konkurentnost je povezana s raspoloďż˝ivošďż˝u kapitala i vrhunske tehnologije. Cilj: proizvodnja i prodaja velikog broja jeftinih materijalnih dobara, Trgovina: roba ili novac za robu, ono što je prodano je izgubljeno (logika "ne moďż˝eš imati ovce i novce"-op.ur.), Industrijska politika se temelji na naďż˝elu oskudice i iskljuďż˝ivanja, Sve industrijske politike, obrana i poslovanja se temelje na naďż˝elu tajnovitosti, Patentiranje je pravilo, Debata u kapitalizmu: tko je vlasnik sredstava za proizvodnju? Debata Ljevica-Desnica, Ljudski kapital nije imovina veďż˝ društveni trošak, Koncepcija industrijskog napretka, rasta i konkurentnosti je kvantitativna, Objekti na trďż˝ištu nemaju etiďż˝ku vrijednost, Prevladavajuďż˝a strategija: ovladavanje i dominacija prirodom i trďż˝ištem.

 

 Društvo znanja: pozitivan scenarij: Kreativnost, institucionalne promjene i nove vizije su vaďż˝nije od kapitala i tehnologije, Cilj: proizvodnja kvalitetnog znanja jaďż˝anjem ljudske kreativnosti i umreďż˝enosti, Nematerijalna imovina, Znanje koje se dijeli nije izgubljeno, razmjena i dijeljenje znanja unutar mreďż˝e jedini je naďż˝in da se znanje poveďż˝a, naďż˝in razmišljanja win-win, Politike se temelje na obilju informacija i na ukljuďż˝enosti, dijeljenje znanja jedini je naďż˝in za stvaranje novog znanja, Nestanak tajnovitosti i patentiranja, informacije su uvijek dostupne, Debata završava jer se razumije da je um ďż˝ovjeka osnovo sredstvo proizvodnje, Ljudski kapital postaje osnovno sredstvo proizvodnje, menadďż˝menta, novih mjerenja i raďż˝unovodstva, Napredak, rast i konkurentnost postaju kvalitativne kategorije, Etiďż˝ka vrijednost znanja, Prevladavajuďż˝a strategija: ponovno povezivanje, odrďż˝ivost i kvalitativan rast.

 

 

Društvo znanja: negativan scenarij: Napori da se ljudska kreativnost eksploatira unutar starih struktura i stare industrijske vizije, Opasnost od manipulacije, Opasnost od uzimanja bez razmjene, Ljudi pokušavaju krasti znanje bez da ga dijele, Opasne nove vrste virusa i pirata, Odbijanje evolucije, Meki fašizam, Ratovi i nasilje, Suptilna ili nasilna manipulacija ljudskim umom, Menadďż˝ment u ulozi manipulatora kako bi ljudski kapital podredio strojevima i staromodnom profitu, Odbijanje da se napredak, rast i konkurentnost definiraju kroz kvalitativne pokazatelje, Manipuliranje etikom, smislom, ďż˝ak i religijom, Usmjereavanje prema novoj i još goroj dominaciji.

Tablica 1. nam pokazuje glavne karakteristike pozitivnog gledanja na društvo znanja i usporeďż˝uje ga s industrijskim kapitalizmom. Pa ipak, iz treďż˝eg stupca tablice je vidljivo da nove vrijednosti društva znanja mogu postati vlastite suprotnosti.


Stvaranje nematerijalistiďż˝kog društva

Kljuďż˝no obiljeďż˝je industrijskog društva ogleda se u njegovoj usmjerenosti na maksimalizaciju proizvodnje i prodaje materijalnih dobara ďż˝ime se cjelokupna industrijsko-ekonomska paradigma ograniďż˝ava iskljuďż˝ivo na materijalizam. Ekonomska znanost temelji se iskljuďż˝ivo na brojevima i jednadďż˝bama pa se zbog toga ekonomisti susreďż˝u s novim izazovom: uvrstiti ďż˝ovjeka (ljudski kapital) u jednadďż˝bu odnosno proizvodnu funkciju jer je u kapitalistiďż˝kom društvu kvantitativno mjerenje u stvari jedino moguďż˝e mjerenje.

Ovdje nailazimo na suštinu problema jer znanje po svojoj prirodi nije materijalno. Iako se neki ekonomisti svojski trude izraziti i izmjeriti znanje u kvantitativnim terminima, ďż˝ini se da njihov rad ipak nije impresionirao veďż˝i dio ekonomske zajednice.

 

Komentar

Marino Bre�evi�

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiďż˝e me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj ďż˝ivim-o. Ne samo zemlje Hrvatske veďż˝ i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, veďż˝ smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opďż˝u dostupnost informacija i znanja ďż˝elim vjerovati da ďż˝e se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...