Ekonomisti danas otvoreno priznaju da glavni dio novostvorene vrijednosti gospodarstva dolazi iz sfere nematerijalnog. U svojoj knjizi o prirodi nematerijalnog, Baruch Lev tvrdi: "Nematerijalna imovina je tvrdnja o buduďż˝im koristima koja nije potkrijepljena fiziďż˝kim ili financijskim resursima. Patent, brend i jedinstvena organizacijska struktura se naizmjence nazivaju nematerijalnom imovinom, imovinom znanja ili intelektualnim kapitalom..." Lev nadalje zamjeďż˝uje: "Nematerijalno se opredmeďż˝uje u materijalnom (npr. tehnologija i znanje ugraďż˝eni u avion) i u radu (prešutno znanje zaposlenika), što vodi do znaďż˝ajnog isprepletanja "materijalne" i "nematerijalne" imovine prilikom stvaranja vrijednosti. Intenzivne interakcije ovih promjenljivih veliďż˝ina onemoguďż˝uju samostalno vrednovanje nematerijalne imovine.

Klasiďż˝ne kapitalistiďż˝ke kvantitativne (materijalistiďż˝ke) mjerne metode ne funkcioniraju. Svjetsko gospodarstvo se veďż˝ danas nalazi u drugom vrijednosnom sustavu. Teškoďż˝e na koje nailazimo leďż˝e u ďż˝injenici da prelazak na nematerijalno kvalitativno promišljanje zahtijeva promjenu ekonomske metodologije i aksioma. Ekonomija je na putu da postane multidisciplinarna znanost koja ukljuďż˝uje filozofiju, sociologiju, psihologiju, politiku pa ďż˝ak i teologiju te podjednako muškarce i ďż˝ene.

Glavnu zapreku osmišljavanju nove ekonomske znanosti pronalazimo u ďż˝inovniďż˝kom ponašanju grupe vrhunskih svjetskih ekonomista, koji nisu spremni da prihvate nove ideje i korjenitu promjenu metodologije. U suvremenom svijetu postoji nova vladajuďż˝a klasa koja funkcionira sliďż˝no kao srednjovjekovno sveďż˝enstvo, a ekonomisti su dobar primjer takvog djelovanja. Poďż˝ne li bilo tko od njih razmišljati izvan zadanih okvira, izbjegavaju ga i prisiljavaju na šutnju. (vidi: W. Brian Arthur: "Bitno je od kuda polazite u dubini vlastitog biďż˝a", q21, veljaďż˝a, 2007.) Herman Daly, bivši šef istraďż˝ivanja u Svjetskoj banci, u svojoj knjizi daje izvanredan primjer ostracizma ove vrste. Daly tvrdi da nakon objavljivanja svog prvog kritiďż˝kog ďż˝lanka više nikada nije bio pozvan na neki od svjetskih kongresa ekonomista.

Komentar

Marino Bre�evi�

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiďż˝e me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj ďż˝ivim-o. Ne samo zemlje Hrvatske veďż˝ i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, veďż˝ smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opďż˝u dostupnost informacija i znanja ďż˝elim vjerovati da ďż˝e se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...