Primjeri netolerantne prakse strukturalne su prirode usaďż˝eni u moderan pristup ekonomiji. No, to se mora promijeniti, tolerantnost prema ponašanju i razmišljanju drugih ljudi mora dobiti na vaďż˝nosti. Nije pošteno optuďż˝ivati ljude. Pored navedenog, još je jedna prepreka svima poznata: materijalistiďż˝ki pristup ďż˝ivotu usaďż˝en u svima nama. Materijalizam je postao naša druga priroda, stalno prisutan u umovima ljudi i modernom naďż˝inu ďż˝ivota. Iz tog razloga se informacije koje se odnose na nematerijalno teško probijaju u javnost. Jednostavno se ne primjeďż˝uju. No, prije ili kasnije prihvaďż˝anje drugaďż˝ijih vrijednosti postati ďż˝e neizbjeďż˝no.


Trgovina nasuprot dijeljenju

Trgovina, kakvom je svi poznajemo, relativno je novi pojam. Odnosi se na transakcije u kojima robu mijenjamo za novac, ništa više od toga. Jednom kad se zamjena obavi, transakcija je završena, a nastavka nema. Trgovina u opisanom obliku ďż˝ini se koncepcijom bez alternative, zbog toga što se ljudi nikada nisu upoznali s drugaďż˝ijom idejom.

Pa ipak, srednjevjekovna Europa poznaje trgovinu kao jedan druga�iji, bogatiji i cjelovitiji proces koji se temeljio na razmjeni i darovanju. Npr. ako je nekom rataru zatrebalo sjeme, a susjed je to sjeme posjedovao u obilju, tada bi se sjeme mijenjalo za neko drugo dobro, za novac ili bi jednostavno bilo poklonjeno. Ratar bi se zavjetovao na "dug �asti". U slu�aju potrebe, ratar je bio du�an pomo�i svome susjedu ili mu uzvratiti poklon nekom drugom prilikom.

Da je taj isti ratar pošao u grad kupiti sjeme, iskoristio bi priliku da prikupi informacije o novim poljodjeljskim metodama, politici, itd. Vjerojatno bi usput potraďż˝io i dobrog supruga svojoj kďż˝eri. Novďż˝ana razmjena na gradskim trďż˝nicama bila je tek mali dio ukupne razmjene koja je ukljuďż˝ivala i razmjenu znanja, razvoj meďż˝uljudskih odnosa, sklapanje brakova, itd.

Komentar

Marino Bre�evi�

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiďż˝e me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj ďż˝ivim-o. Ne samo zemlje Hrvatske veďż˝ i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, veďż˝ smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opďż˝u dostupnost informacija i znanja ďż˝elim vjerovati da ďż˝e se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...