Prevladavanje oskudice i društvene iskljuďż˝enosti

Kapitalizam i njegov novďż˝ani sustav izgraďż˝eni su i temelje se na vrijednostima oskudice i društvene iskljuďż˝enosti. Cjelokupna funkcionalnost trďż˝išta takoďż˝er je izgraďż˝ena na istim vrijednostima. Npr. neka tvrtka posjeduje novi proizvod, dok ga druga tvrtka ne posjeduje. Konkurentnost i cjenovni sustav se takoďż˝er temelje na oskudici. Ako robe ima u izobilju, tada ona ne moďż˝e postiďż˝i dobru cijenu. Posljedica ovog oskudijevanja jest iskljuďż˝enost s trďż˝išta onih aktera koji ne posjeduju potrebne patente ili proizvode.

U svijetu danas nastaje drugaďż˝iji vrijednosni sustav. Društvo znanja je društvo obilja informacija. Stoga je pravi izazov u transformaciji informacija u znanje. Jedino je ďż˝ovjek, ili preciznije, grupa ljudi, u stanju takvu transformaciju napraviti. Na taj naďż˝in, pitanje opstanka postaje pitanje dotoka informacija što veďż˝em broju ljudi. Znanje se kao tvorevina gradi na ukljuďż˝enosti aktera. Što je više ljudi ukljuďż˝eno u mreďż˝u, to se informacija moďż˝e brďż˝e i bolje transformirati u znanje. Obiďż˝aj njegovanja oskudnosti informacija naslijeďż˝en iz doba industrijskog kapitalizma rezultira brzim zastarijevanjem znanja. Iz tog razloga proizlazi nuďż˝nost promjene vrijednosti.

Na temelju reďż˝enog moďż˝emo stvoriti novu poslovicu: "Znanje je poput ljubavi, što ga ljudi više daju, to ga više i dobivaju" koja ďż˝e vrlo vjerojatno iznenaditi kapitaliste, ali i mnoge druge ljude jer su vrijednosti oskudice i iskljuďż˝enosti duboko ukorijenjene u našem društvu.

Moguďż˝e je da ďż˝e nov naďż˝in razmišljanja, koji ubrzano osvaja društvo, bitno utjecati na geopolitiďż˝ku situaciju. Npr., zašto u Africi ne primijenimo koncepciju ukljuďż˝enosti? Zašto informacije i znanje ne podijelimo sa siromašnima? Rezultati takvog pristupa mogli bi biti senzacionalni. Siromašni bi time dobili priliku za novi poďż˝etak ďż˝ime bi prirodno došlo do preraspodjele prihoda: ljudska biďż˝a ne mogu biti kreativna ako su gladna i zabrinuta za opstanak vlastite djece. Eventualni povrat na znanje mogao bi biti neoďż˝ekivano visok.

Je li sve ovo utopija? Zemlje treďż˝eg svijeta mogle bi se brďż˝e od ostalih ukljuďż˝iti u novo doba jer vrijednosti industrijskog društva nisu tako duboko usaďż˝ene u njihove umove i strukture. Njihova tzv. tradicionalna i nerazvijena društva još se uvijek temelje na snaďż˝nom osjeďż˝aju dijeljenja, darovanja i ukljuďż˝enosti pa bi im upravo te vrijednosti mogle osigurati skok u društvo znanja. 
 

 

Komentar

Marino Bre�evi�

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiďż˝e me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj ďż˝ivim-o. Ne samo zemlje Hrvatske veďż˝ i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, veďż˝ smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opďż˝u dostupnost informacija i znanja ďż˝elim vjerovati da ďż˝e se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...