Odli�an primjer je me�unarodni ugovor o oceanskom dnu koji je nakon mnogo godina borbe verificiran konvencijom UN-a o Zakonu o moru 1982. g., kao i sporazumi i programi koji su sastavljeni i potpisani nakon samita Rio Earth 1992. g. Mo�da je stiglo vrijeme za otkrivanje starih istina i stvaranje novih koncepcija koje �e dovesti do odr�ivoga svijeta.

Najgori scenarij je onaj u kojem Zapad nameďż˝e zakone za zaštitu intelektualnoga vlasništva cijelome svijetu.


Pojedinaďż˝no vlasništvo sredstava za proizvodnju

Slobodno moďż˝emo reďż˝i da je pojedinaďż˝no vlasništvo sredstava za proizvodnju najznaďż˝ajnija karakteristika društva znanja koja sama po sebi oznaďż˝ava kraj kapitalizma i marksizma, kao i kraj rasprava Ljevice i Desnice. U ovom se obiljeďż˝ju pronalaze temelji teorije i objašnjenje razloga krize Ljevice u Europi i svijetu. Naime, ďż˝itava strategija marksizma i Ljevice okrenuta je borbi radnika za vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. U isto se vrijeme Desnica borila za vlasništvo poduzetnika i vlasnika kapitala.

Danas se taj rat završava, zato jer su sredstva za proizvodnju u društvu znanja umovi pojedinaca - zaposlenika. To znaďż˝i da se svake veďż˝eri zaposlenici vraďż˝aju svojim kuďż˝ama noseďż˝i sa sobom sredstva za proizvodnju. S druge strane, svake veďż˝eri poduzetnici ostaju sami sa svojim kapitalom i tvornicama, ali bez sredstava za proizvodnju. Kapital još uvijek postoji, ali je izgubio centralnu vaďż˝nost. Društvo više definitivno nije kapitalistiďż˝ko.

Stoga se poduzetnik znanja susreďż˝e s novim izazovom: osigurati da mu se sredstva za proizvodnju ujutro vrate na posao. To objašnjava zašto je današnji menadďż˝ment postavio ďż˝ovjeka u središte pozornosti dodjeljujuďż˝i mu kljuďż˝nu ulogu u preďż˝ivljavanju tvrtke: ne ďż˝ele izgubiti svoje najbolje sredstvo proizvodnje. Sve to nas dovodi do ponovne humanizacije menadďż˝menta.

Komentar

Marino Bre�evi�

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiďż˝e me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj ďż˝ivim-o. Ne samo zemlje Hrvatske veďż˝ i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, veďż˝ smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opďż˝u dostupnost informacija i znanja ďż˝elim vjerovati da ďż˝e se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...