Me�utim, samo jedan ljudski mozak nije produktivan. Ljudi moraju sura�ivati kako bi stvorili novu vrijednost. To je temeljni razlog zašto se u posljednje vrijeme toliko raspravlja o mre�ama. Mre�e kreativnih ljudi su u biti alati za stvaranje vrijednosti u ovom novom društvu.
Ljudski kapital postaje najva�niji
Ljudski je kapital od najve�e va�nosti, tu više nema sumnje. Mnogi su poduzetnici shvatili ovu tvrdnju kroz vlastito iskustvo, �esto nakon što bi izgubili najbolje umove u svojoj tvrtki. Na njihovu sre�u, nisu odmah bankrotirali ali su morali zbog toga u potpunosti promijeniti vlastiti stil upravljanja.
Me�utim, neke su tvrtke zbog pritiska tr�išta morale napustiti nove stilove upravljanja, i vratiti se staroj vertikali, upravljanju usmjerenom na kratkoro�ne rezultate i orijentiranome samo na zaradu. Korištenje stare prakse u budu�nosti se ne preporu�a.
Moramo ozbiljno razmotriti druga�iji scenarij. Scenarij u kojem se ljudska bi�a, korištenjem raznih tehnika i metoda, uskla�uju s tehnološkim sustavima. Andrew Kimbrell, osniva� institucije International Center for Technology Assessment (www.icta.org) u Washingtonu je jednom prilikom rekao: "Poslovni ljudi, akademici i istra�iva�i su kona�no shvatili da postoje�a tehnologija kojom �ovje�anstvo danas raspola�e nije uskla�ena sa �ivotom samim. Kako bi se mogli nositi s ovom povijesnom dilemom, tehno-utopisti i njihovi korporativni sponzori pokrenuli su inicijativu koja oduzima dah. Ta se inicijativa ne odnosi na promjenu tehnologije kako bi ona kvalitetnije zadovoljavala potrebe �ivih bi�a, Naprotiv, ti su ljudi razvili potpuno druga�iji i iznena�uju�e sebi�an pristup. Odlu�ili su oblikovati �ivot i samu realnost tako da se bolje uklapaju u tehnološki sustav. Opisani kontekst, od kojeg se ledi krv u �ilama, lijepo opisuje zna�aj tehnološke revolucije u tijeku."
Stoga moramo biti svjesni da promjena vrijednosti ne�e trenutno donijeti svjetlu budu�nost. Svaka se vrijednost mo�e koristiti na dobar ili loš na�in, što ovisi o slobodnom izboru ljudi. Ne treba podcijeniti negativne sile u ljudima i društvu.
© World Business Academy, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Cleo, jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja poti�e me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj �ivim-o. Ne samo zemlje Hrvatske ve� i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, ve� smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i op�u dostupnost informacija i znanja �elim vjerovati da �e se strategijom "zaraziti" cij