Etika, smisao i transparentnost

Prema industrijskoj logici, proizvodi nemaju etiďż˝ku konotaciju. Na primjer, ďż˝eliďż˝ni blok se moďż˝e proizvesti u tvornici u Njemaďż˝koj gdje su radnici zaštiďż˝eni strogim društvenim zakonima, gdje se s njima ispravno postupa i gdje zaraďż˝uju za kvalitetan ďż˝ivot. S druge strane, taj isti blok se moďż˝e proizvesti i u indijskoj tvornici koja eksploatira svoje radnike. U samom proizvodu nema vidljive razlike, i dalje je to isti ďż˝eliďż˝ni blok.

U društvu znanja, proizvodi su sve više povezani informacijama, znanjem i smislom. Ljudi ďż˝ele putem Interneta saznati o proizvodnji Nike tenisica, tko ih proizvodi i u kakvim uvjetima. Isto se moďż˝e primijeniti na piletinu ili brzu hranu; ljudi ďż˝ele znati na koji je naďż˝in hrana uzgojena.

Uďż˝emo li u dublju analizu, oďż˝igledno je da se Microsoftov proizvod razlikuje od Linuxovog proizvoda. Unatoďż˝ svojim kvalitetama, prvi šalje podsvjesnu poruku zatvorenosti i ekskluzivnosti. Kupci ne mogu promijeniti ili kreativno obogatiti proizvod kojeg su kupili. Microsoftovi proizvodi pored toga što su skupi, prisiljavaju ljude na kupnju uvijek novih verzija koje nisu uvijek kompatibilne sa starijim hardverom ili softverom. Linuxovi programi otvorenog su tipa te su stoga podloďż˝ni preinakama i poboljšanjima od strane kupaca. Napravljeni su po mjeri ďż˝ovjeka i zbog toga usklaďż˝eni s pozitivnom slikom buduďż˝nosti. Opisani primjer pokazuje na koji naďż˝in smisao poďż˝inje proďż˝imati poslovni svijet i javno mišljenje opďż˝enito.

Drugi je primjer Coca-Cola koja se 1999. g. suoďż˝ila s krizom kada su se u Belgiji djeca razboljela nakon konzumiranja Coca-Cole u školi. Uprava Coca-Cole je krizu rješavala orijentacijom na proizvod, objekt. Limenke Coca-Cole tretirane su kao proizvodi s greškom. Milijuni limenki su povuďż˝eni s europskog trďż˝išta i prodani u Africi, gdje po svemu sudeďż˝i nikome nisu naškodili. Poslovanje orijentirano prema proizvodu pokazalo se kao dobar i jeftin naďż˝in rješavanja problema.

Komentar

Marino Bre�evi�

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiďż˝e me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj ďż˝ivim-o. Ne samo zemlje Hrvatske veďż˝ i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, veďż˝ smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opďż˝u dostupnost informacija i znanja ďż˝elim vjerovati da ďż˝e se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...