Prije trideset godina osmislili ste termin "umni radnik". (ili "radnik znanja", eng. "knowledge worker", op. ur.) koji su �esta pojava u današnjem svijetu. Koji su posebni izazovi vo�enja stru�njaka, odnosno "umnih radnika"?
Posljednjih trideset godina se borim upravo s ovim pitanjem: "Kako umne radnike u�initi produktivnima?" Znanje je prema definiciji vrlo specijalizirana kategorija. Nitko ne zna sve, kao što je i kvaliteta znanja o istom razli�ita kod razli�itih ljudi. Npr., novinari - a ja sam jedan od njih - su dobri u "hvatanju suštine znanja" drugih ljudi i projiciranju tog znanja. No to ne zna�i da znaju bilo što o psihologiji - novinari znaju pisati i znaju temu pribli�iti širokim masama. Znanje je vrlo specijalizirana kategorija, a umnim radnicima treba upravljati jer specijaliziranost sama po sebi nije produktivna. Dobro je povezati se sa znanjem drugih ljudi, u timove umnih radnika.
Drugo bitno obilje�je umnih radnika je da su oni, mo�da ne baš "osamljenici", ve� više "individualci". �elite li da budu produktivni, morate štititi njihove o�i, uši, ali i jezik. Oni ne �ele biti menad�eri. Dobri umni radnici obi�no �ele raditi u svojoj struci. Susre�u se s teškim izazovom, pogotovo danas kada su publicitet i visoke pla�e rezervirani za menad�ere. Iz tog razloga je veoma va�no stvoriti mogu�nosti za napredak u karijeri profesionalnih stru�njaka.
Knjigu pod nazivom "The Post-Capitalist Society" napisali ste 1993. godine. Mo�ete li detaljnije pojasniti naslov i kada �emo dosti�i to "poslije-kapitalisti�ko društveno ure�enje"?
Ve� smo danas u "poslije-kapitalisti�kom društvu", odnosno u "informacijskom društvu" (eng. information society). Raspola�ete li pravom informacijom, danas �ete veoma jednostavno do�i do novca. Nekada je bilo druga�ije. Svaki pojedinac koji posjeduje ra�unalo, a u razvijenim zemljama to zna�i doslovce "svaki pojedinac", mo�e direktno pristupiti svim informacijama u svijetu. Ti ljudi zatim u�e kako upotrijebiti informacije do kojih imaju pristup. Ne mislim pri tome na moju generaciju, ve� na vršnjake mojeg unuka. U današnjem društvu konkurentsku prednost ne donosi više novac ve� produktivno znanje. Amerikanci su za sada ispred drugih nacija po uspješnom pretvaranju znanja u novac. No, ne�e još dugo biti tako.
© Emerald Group Publishing Limited 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with
Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Cleo, jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
Peter Drucker - jedan od najve�ih ekonomista 20. stolje�a Vjerojatno ne postoji iole u�eniji ekonomist koji se barem jednom nije susreo s nekim od mnogobrojnih radova ovog autora. Da li je to dovoljno da ga se proglasi jednim od najve�ih ekonomista prošlog stolje�a? Ja mislim da je, a ovaj bi tekst u to trebao uvjeriti �itatelje. Tko je Peter Drucker? Ro�en je 1909 u Be�u a umro je 11.11.