Partneri
Tema mjeseca: Novi horizonti
Članak: �ivot ispunjen mudro��u: Peter Drucker, Jim Nelson
Iako ste oduvijek zastupali slobodno tr�ište, u isto vrijeme ste tako�er bili rezervirani prema kapitalizmu kao društvenom ure�enju. Smatrate li da je Vaša zabrinutost kapitalizmom postala suvišna pojavom "društva znanja"?
Sla�em se da slobodno tr�ište ima svoja ozbiljna ograni�enja. No, smatram da je takvo ure�enje dugoro�no kvalitetnije i bolje od bilo koje alternative, budu�i da je sposobno brzo ispraviti vlastite pogreške. Pogreške, kojih na slobodnom tr�ištu ima zaista mnogo, tamo se ipak same ispravljaju. Ekonomija, društvo i organizacije u stvari su to�ke ravnote�e. Jedan od glavnih poslova menad�menta odnosi se na uravnote�enje kratkoro�nih i dugoro�nih rezultata, odr�avanje na tr�ištu, inoviranje itd. Menad�ment mo�emo zamisliti kao neku vrstu vage koja uravnote�uje razli�ita o�ekivanja dionika. A najva�niji dionik nije dioni�ar, najva�niji dionik je kupac. Ako ne zadovoljite kupca ništa drugo ne�ete mo�i u�initi.
Problem kapitalizma je opasna ne-ravnote�a u korist dioni�ara. Zadatak je vodstva, bilo politi�kog ili poslovnog, uspostaviti ravnote�u u skladu s trenuta�nim potrebama. Zbog toga se doga�aju promjene. Snaga kapitalizma je u eksperimentu, nijedan drugi sustav nema sli�nu snagu jer nijedan drugi sustav nije pluralisti�ki.
Vrlo ste skepti�ni glede upravljanja dr�avama, glede njihovih vlada. Kakva su vaša stajališta o budu�nosti institucije vlade i njezinoj ulozi u poslije-kapitalisti�kom društvu?
Znate, kada za�ete u moje godine nau�ite da ne treba ništa predvi�ati. Skepti�an sam prema svakoj instituciji koja nema ograni�enja glede mo�i. Obzirom da sam konzervativac, za mene je mo� bez odgovornosti politi�ko zlo. Vlada mora biti ograni�ena, obuzdana i vezana uz poslove koje mo�e i mora obavljati. Mnogo je toga što vlada ne mo�e u�initi. Vlada je u biti loš radnik, ona mora postavljati norme. Pokuša li nešto �initi, �esto ne uspijeva iz jednostavnoga razloga što ne mo�e lako "napuštati". Kad se za nešto "zaka�e" ne "napuštaju" lako, sve dok ne bankrotiraju, pa �ak i tada ne "napuštaju". Posljednjih trideset godina vlada se polagano usmjerava na one stvari koje mo�e dobro obavljati, iako smatram da je krug njenih aktivnosti još uvijek preširok. Nadam se da �e za pedeset ili stotinu godina upravljanje dr�avom druga�ije izgledati.
© Emerald Group Publishing Limited 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with
Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Cleo, jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
Komentar
Komentar
Ante Puli�Peter Drucker - jedan od najve�ih ekonomista 20. stolje�a Vjerojatno ne postoji iole u�eniji ekonomist koji se barem jednom nije susreo s nekim od mnogobrojnih radova ovog autora. Da li je to dovoljno da ga se proglasi jednim od najve�ih ekonomista prošlog stolje�a? Ja mislim da je, a ovaj bi tekst u to trebao uvjeriti �itatelje. Tko je Peter Drucker? Ro�en je 1909 u Be�u a umro je 11.11.