Prva kriza, ekološko i ambijentalno uništavanje planeta. Polako poďż˝injemo shvaďż˝ati da zagaďż˝enjem planeta zagaďż˝ujemo i vlastita tijela. Mi jesmo zrak koji dišemo, voda koju pijemo, hrana koju jedemo. Ako zagaďż˝ujemo zrak, vodu i zemlju, ne uništavamo samo sustav za odrďż˝avanje ďż˝ivota veďż˝ uništavamo sami sebe. Preďż˝ivljavanje na planeti je postalo znaďż˝ajan problem. Tim Wirth, zamjenik tajnika Drďż˝avnog ureda za vanjske poslove u SAD-u, nedavno je na kongresu Svjetske banke izjavio:

"Ekonomija je supsidiar u potpunom vlasništvu okoliša. Sve ekonomske aktivnosti ovise o okolišu i njegovim resursima. Kada ďż˝e okoliš biti prisiljen na bankrot jer su resursi zagaďż˝eni, degradirani, uništeni ili nepovratno kompromitirani, tada ďż˝e bankrotirati i ekonomija.(1")

Druga kriza, rastuďż˝a nejednakost izmeďż˝u bogatih i siromašnih nacija, kao i bogatih i siromašnih pojedinaca u pojedinim zemljama. Razlika u prihodima izmeďż˝u bogatih i siromašnih sve se više poveďż˝ava. Izmeďż˝u 1960. i 1989. g., 20 posto najbogatijih zemalja zaraďż˝ivalo je 30 puta više od 20 posto najsiromašnijih, a u 1989. g. bogate zemlje su zaraďż˝ivale ďż˝ak 60 puta više. Danas je ta razlika još i veďż˝a. U SAD-u, 40 posto nacionalnoga bogatstva u vlasništvu je 1 posto graďż˝ana koji su svoj udio u cjelokupnom nacionalnom bogatstvu udvostruďż˝ili za manje od 20 godina. Direktori velikih ameriďż˝kih korporacija primaju plaďż˝e koje su do 225 puta veďż˝e od najniďż˝ih plaďż˝e njihovih zaposlenika. Razlike u primanjima najizraďż˝enije su upravo u SAD-u, izraďż˝enije nego li u drugih 25 najnaprednijih drďż˝ava svijeta. Prošle je godine ďż˝asopis Forbes napravio listu 650 milijardera. Te osobe raspolaďż˝u neto prihodom koji zbrojen pokriva neto prihod 45 posto najsiromašnijih zemalja. Ne morate biti genijalac kako biste uoďż˝ili da s ovakvim stanjem nešto nije u redu. Raspodjela svjetskog bogatstva veliki je problem ďż˝ovjeďż˝anstva. Nedavna istraďż˝ivanja pokazuju da poveďż˝anje nejednakosti rezultira veďż˝om društvenom nesigurnošďż˝u i niďż˝im stopama ekonomskoga rasta.

Komentar

Miljenko Cime�a

         Nova vremena zahtijevaju novi naďż˝in razmišljanja.                   Don E. Beck & Christopher C. Cowan U ovom vrlo poticajnom ďż˝lanku Autor polazi od teze kako vrijednosni sustav zapadnjaďż˝ke civilizacije rezultira uništavanjem okoliša, te osu

pročitaj...