Partneri
Tema mjeseca: Globalizacija
Uvodnik: Globalizacija, Marko Lu�i�
Oduvijek mi je bilo teško povjerovati da mala zemlja koja je sposobna bez i jedne "normalne" planine stvoriti skijašku legendu, osvaja�a Wibledona, svjetske prvake u rukometu, vaterpolu i druge uspješne sportaše, kao što je sposobna stvoriti ljude koji postaju iznimno uspješni �im se otisnu u svijet (znanstvenici, biznismeni), nije sposobna stvoriti lidere koji �e ju transformirati u progresivnu i naprednu zemlju.
Vjerujem da usporedba broja �itatelja q21 portala i svjetski etabliranih publikacija samo potvr�uje tezu na kojoj, i zbog koje je q21 i nastao: da u Hrvatskoj sve više ja�a jedna nova struja, otvorenih i sposobnih lidera �eljnih novih znanja. U tom kontekstu obe�avam da �e q21 toj grupi osigurati sve bitne informacije nu�ne za razvoj pojedinaca, organizacija i hrvatskog društva u 21. stolje�u!
Poštovani �itatelji, ispri�avam se što sam malo skrenuo s teme... osje�ao sam potrebu prenijeti Vam dio iskustva i izvijestiti Vas o novostima direktno vezanim za budu�nost portala.
Nastavljam s globalizacijom...
U prilogu Kofi Annan-a (bivšeg generalnog tajnika UN) POLITIKA GLOBALIZACIJE ukazuje se na problem širenja negativne percepcije o procesu globalizacije. Prema mišljenju g. Annana razlog negativnoj percepciji procesa globalizacije le�i u tome što ona nije osigurala ekonomski napredak i rast �ivotnog standarda ljudi u svim dijelovima svijeta. Umjesto toga došlo je do pove�anja jaza u bogatstvu i �ivotnom standardu izme�u razvijenih i nerazvijenih zemalja. Rije�ju, bogati su postali još bogatiji, a siromašni još siromašniji...
Postoje�i model globalizacije rezultirao je slijede�im reakcijama:
1. Nacionalisti�koj, prema kojoj globalizacija predstavlja oblik invazije stranaca koja dovodi do razaranja lokalne kulture i ekonomije. Sukladno tome rješenje se tra�i u zatvaranju nacionalnih dr�ava,
2. Autoritarnoj, posezanju za autoritarnim liderima koji �e zaštiti nacionalne interese,
3. Populisti�koj, koja rješenje izazova globalizacije tra�i u protekcionisti�kim mjerama.
Prema analizi g. Annana, najdublji uzrok gore navedenih poteško�a s globalizacijom le�i u sferi politike, u zanemarivanju razvoja društva temeljenog na funkcioniranju pravne dr�ave, na uspostavljanju legitimnih, odgovornih i nekorumpiranih vlada, na poštivanju ljudskih i manjinskih prava. Sukladno re�enom g. Annan zaklju�uje kako bi unapre�enja na ovim podru�jima omogu�ila rješavanje problema izazova globalizacije.
Hazel Henderson u prilogu GLOBALIZACIJA: TRENUTNE DILEME ukazuje da fenomen globalizacije, pored problema koje stvara (u vidu daljnje marginalizacije nekih socijalnih skupina, širenja jaza bogatih i siromašnih) rezultira i nekim pozitivnim u�incima (ja�anjem gra�anskih pokreta i nevladinih organizacija, pove�anjem transparentnosti poslovanja korporacija, razvojem i brzom popularizacijom koncepcije odr�ivog razvoja).
Paralelno, ali i me�uovisno s globalizacijom, odvija se proces nastanka novih problema: klimatskih promjena, zaga�ivanja okoliša koje nadilaze granice nacionalnih dr�ava, dezertifikacije (širenja pustinja), nestanka biološke raznolikosti, terorizma, organiziranog kriminala... Zajedni�ko obilje�je svih navedenih problema jeste njihova globalna priroda. Rije�ju, to su problemi koji nadilaze sposobnosti pojedinih nacionalnih dr�ava da ih rješe same za sebe. Svijest o globalnoj prirodi ovih problema poti�e procese stvaranja nadnacionalnih integracija (pr. Europska Unija, NAFTA,), osna�ivanja me�unarodnih agencija (UN, Svjetska banka) i usvajanja globalnih stadarda (kao što su pr. Konvencije Me�unarodne organizacije rada).
