Neki kapitalistiďż˝ki poduzetnici su se udruďż˝ili kako bi pronašli naďż˝ine za provoďż˝enje alternativnog kapitalizma koji je odgovoran prema zajednici, i to u organizacijama poput The World Business Academy, Business for Social Responsibility, Social Ventures Network i Conscious Business Alliance. Znaďż˝ajan broj inteligentnih i uglednih kritiďż˝ara okupio se na Meďż˝unarodnom forumu o globalizaciji (IFG), koji je upravo otisnuo zbornik s ďż˝etrdesetak ďż˝lanaka na tu temu.(1)

Od svih ljudi koji se bave ovim pitanjem, najve�e iznena�enje predstavlja multimilijarder George Soros, �ovjek koji se nalazi me�u najve�im dobitnicima globalnog casina stvorenog uz pomo� korporativnog kapitalizma kojem se sada suprotstavlja.

Soros nas upozorava o "Kapitalistiďż˝koj prijetnji" u ďż˝lanku ďż˝asopisa Atlantic Monthly. Iako nije prvi koji je ukazao na ďż˝rtvovanje vrijednosti zajednice zbog vrijednosti trďż˝išta, mora ga se bez daljnjega oznaďż˝iti kao jednog od najuvjerljivijih kritiďż˝ara korporativnog kapitalizma današnjice. Robert Kuttner je napisao u Los Angeles Timesu: "Kada ďż˝ovjek koji zaraďż˝uje milijarde poznavanjem trďż˝išta upozorava o njihovoj pretjeranosti, ďż˝ak bi i najveďż˝i branitelji kapitalizma trebali obratiti paďż˝nju." Ili kako bi Soros sâm rekao: "Vjerujem da glavni neprijatelj otvorenog društva nije komunizam nego kapitalizam."

Komunizam protiv kapitalizma? Vratimo se na trenutak "komunistiďż˝koj prijetnji". Promatrana oďż˝ima biologa, drama kapitalizam-komunizam koja se odvijala veďż˝inu naših ďż˝ivota, ako ne i cijeli ďż˝ivot, otkriva osnovnu dramatiďż˝nu pogrešku. Igrali smo vlastite uloge prihvaďż˝ajuďż˝i ďż˝udan i nemoguďż˝ ideološki izbor: sagraditi društvo na interesima pojedinaca ili na interesima zajednice.

Ili? Kako god da nazovemo ekonomsko-politiďż˝ke sustave u razliďż˝itim vremenima i prostorima, mislim da se svi moďż˝emo sloďż˝iti da su to ďż˝ivuďż˝i sustavi. Ako ih tako vidimo onda i/ili izbor nema smisla. ďż˝ivuďż˝i sustav moďż˝e odrďż˝avati svoje zdravlje samo ako postoji ravnoteďż˝a interesa izmeďż˝u dijelova i cjeline, izmeďż˝u pojedinaca i zajednice. ďż˝rtvovati jedno zbog drugog ubilo bi sustav, kao što se dogodilo sovjetskom komunizmu, i kao što nas Soros upozorava da bi se moglo dogoditi i kapitalizmu. Pritom naglašava: "Suradnja u prirodi je dio sustava jednako kao i konkurencija", te dodaje: "Doktrina liberalnog kapitalizma u kojem se puna sloboda daje privatnoj inicijativi podrazumijeva da se najveďż˝e zajedniďż˝ko dobro postiďż˝e neprestanim stremljenjem za vlastitim interesom." Ako se vlastiti interesi ne ublaďż˝e prepoznavanjem interesa zajednice, društvo na kojem poďż˝iva trďż˝ište moďż˝e se raspasti.

Komentar

Iva Bo�ovi�

Elisabet Sahtouris veďż˝ dugi niz godina izuďż˝ava trendove na svjetskoj razini stavljajuďż˝i ih u kontekst opďż˝ih prirodnih zakona i ďż˝ivuďż˝ih sustava. Svojedobno je u jednom osvrtu iznijela tezu da su bakterije u osnovi prvi World Wide Web usporeďż˝ujuďż˝i prijenos bakterijske DNA zajedno s informacijama koje ona nosi s današnjim sustavom komunikacija nazivajuďż˝i ga prvim "biologijskim internetom&

pročitaj...