Pouke iz prirode
Ako shvatimo pojedinca, zajednicu, narod i globalno ljudsko društvo kao �ivu�e sustave koji su me�usobno povezani, poput ruskih babuški ili kineskih kutijica, tada mo�emo bolje razumjeti što se ustvari doga�a. Arthur Koestler je imao lijep izraz za ovu koncepciju: holons in holarchies (cjeline u hijerarhiji cjelina).(3) Osnovna pogreška kod komunisti�kih i kapitalisti�kih sustava je podre�enost interesa lokalne cjeline (bilo pojedina�ne ili cijele zajednice) interesima nacionalnih ili globalnih cjelina. Na Zapadu smo prihvatili ideologiju po kojoj je blagostanje pojedinca primarno i po kojoj je naša demokracija dobra za zajednicu. Me�utim, ova se teorija nije dokazala u praksi.
Rje�nikom biologije, megakorporacije, sada globalno potvr�ene od strane WTO-a i GATT-a, ne obaziru se na interese svojih sastavnih cjelina: naroda, lokalnih zajednica i pojedinaca. Kako tvrdi Nader: "Prema pravilima WTO-a, primjerice, odre�eni 'ciljevi' su zabranjeni u svim zakonodavstvima (nacionalnim, dr�avnim, �upanijskim, gradskim...)... uklju�uju�i (ciljeve poput) osiguravanja zna�ajnih subvencija za unapre�enje o�uvanja energije, odr�ivu poljoprivredu ili ekološke tehnologije."
Promotrimo sada ljudsko tijelo - �ivi organizam koji nam je svima najpoznatiji. Ve� dugo znamo da je naše tijelo skup stanica. Ima središnji �iv�ani sustav koji stalno nadgleda sve dijelove i funkcije te donosi pametne odluke koje slu�e interesima cijelog organizma, i imunološki sustav koji štiti integritet i zdravlje od raznih nametnika.
Nedavno je mikrobiologija otkrila da pojedina�ne stanice posjeduju relativnu autonomiju: svaka stanica stalno donosi vlastite odluke, na primjer, što �e u�i i iza�i kroz stani�nu membranu, i koji dijelovi DNA �e se kopirati iz jezgre kako bi se odr�alo zdravlje stanice. Stoga teško mo�emo govoriti o automatizmu rada stanice, kao što smo do sada mislili!
© World Business Academy, 1998. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari� Uredio: Marko Lu�i�
Elisabet Sahtouris ve� dugi niz godina izu�ava trendove na svjetskoj razini stavljaju�i ih u kontekst op�ih prirodnih zakona i �ivu�ih sustava. Svojedobno je u jednom osvrtu iznijela tezu da su bakterije u osnovi prvi World Wide Web uspore�uju�i prijenos bakterijske DNA zajedno s informacijama koje ona nosi s današnjim sustavom komunikacija nazivaju�i ga prvim "biologijskim internetom&