Jasno je da pojedinaďż˝ne stanice, njihove zajednice - organi i cijelo tijelo moraju stalno "pregovarati" o potrebama i interesima kako bi se postigla dinamiďż˝ka ravnoteďż˝a. Karcinom - prekomjeran rast pojedinaďż˝nih stanica koje nadvladaju potrebe cjeline - je primjer što se dogaďż˝a kada nestane ravnoteďż˝e. Na isti naďż˝in zreli ekosustavi - npr. prašuma - predstavljaju sloďż˝en proces stalnog "pregovaranja" meďż˝u vrstama te izmeďż˝u pojedinih vrsta i samoregulirajuďż˝e cjeline sastavljene od razliďż˝itih mikro i makro vrsta te zraka, vode, stijena, sunca, magnetskog polja...

Oďż˝ito je da na ďż˝ivot u procesu evolucije gledam s uvaďż˝avanjem, kao na samoorganizirajuďż˝i pothvat - priroda moďż˝e ponekad zastati u svojem improvizirajuďż˝em plesu, ili napraviti neke krive korake, pogotovo kod mladih i snaďż˝nih vrsta, ali je suviše inteligentna da nastavi metodom sluďż˝ajnosti. U procesu evolucije moďż˝emo raspoznati ponavljajuďż˝i obrazac u kojem agresivna konkurencija dovodi do opasnosti od izumiranja, što se zatim izbjegava stvaranjem kooperativnih saveza.

Novi biološki podaci o stanicama, višestaniďż˝nim organizmima i zrelim ekosustavima kao kooperativnim pothvatima, osporavaju naše ukorijenjeno mišljenje o antagonistiďż˝koj konkurenciji kao pokretaďż˝koj sili evolucije, koje je prihvaďż˝eno kao razumno objašnjenje kapitalistiďż˝ke konkurentnosti. (Obratite paďż˝nju da se kooperativna strana evolucije naglašava u Sovjetskom savezu.) Kao što Soros kaďż˝e: "Nešto nije u redu kada je preďż˝ivljavanje najsposobnijih vodeďż˝i princip civiliziranog društva. Ovaj se društveni darvinizam temelji na staromodnoj teoriji evolucije."

Što to spreďż˝ava vaše stanice, ili organe da slijede samo svoj vlastiti interes u natjecanju u kojem mnogi "gube", a malo tko "pobjeďż˝uje"? Oďż˝iti odgovor je da su one dio kooperativnog višestaniďż˝nog biďż˝a - cjeline koja je zapoďż˝ela kao jedna stanica, ali je mnogo više od pukog zbroja stanica od kojih je nastala. To biďż˝e je, poput svake stanice od koje se sastoji, autopoetiďż˝no; tj. samonastajuďż˝e i samoodrďż˝ivo, pa prema tome i samorefleksivno i samointeresno.

Komentar

Iva Bo�ovi�

Elisabet Sahtouris veďż˝ dugi niz godina izuďż˝ava trendove na svjetskoj razini stavljajuďż˝i ih u kontekst opďż˝ih prirodnih zakona i ďż˝ivuďż˝ih sustava. Svojedobno je u jednom osvrtu iznijela tezu da su bakterije u osnovi prvi World Wide Web usporeďż˝ujuďż˝i prijenos bakterijske DNA zajedno s informacijama koje ona nosi s današnjim sustavom komunikacija nazivajuďż˝i ga prvim "biologijskim internetom&

pročitaj...