Stvarno ili nestvarno
Današnja globalizacija financijskih tijekova u virtualnom svijetu je uzrok da su gradovi poput Londona, New Yorka, Tokya, Singapora, Hong Konga, Frankfurta i Sao Paula postali slika i prilika ovog novog globalnog i umre�enog gospodarstva koje se temelji na informacijama. Financije, koje bi trebale slu�iti realnom sektoru proizvodnje i procesima razmjene, gotovo potpuno su se odvojile od lokalnog gospodarstva i zajednice u kojoj su nastale. Današnje globalizirano gospodarstvo dovelo je do šesnaesterostrukog pove�anja svjetske trgovine u razdoblju od Drugog svjetskog rata, a ukupna vrijednost te trgovine iznosi više od 4 bilijuna ameri�kih dolara godišnje (što iznosi od 15 do 20 posto svjetskog BDP-a). Više od �etrdeset tisu�a multinacionalnih tvrtki s dvadeset i pet tisu�a stranih podru�nica upravlja s dvije tre�ine ukupne svjetske trgovine. Pa ipak, taj iznos predstavlja tek 10% iznosa jednodnevne trgovine valutama koja je dosegnula brojku od 1,5 bilijuna ameri�kih dolara dnevno.
Opisano "proto�no" globalno gospodarstvo koje funkcionira u okvirima raznih tr�išnih mre�a sve je apstraktnije i sve se više odvaja od nacionalnih politika, lokalnih problema, �ivota širokih masa, njihovih zarada i ekosustava u cjelini. Sve je to dovelo do pojave nove vrste rizika i nove nejednakosti odnosno daljnje marginalizacije pojedinih društvenih skupina, lokalnog stanovništva i �itavih zemalja (posebno u Africi), do dodatnog pove�anja imovinske razlike izme�u bogatih i siromašnih te do ukupnog pove�anja globalnog siromaštva kako je to zabilje�eno u nedavnom UNDP-ovom "Izvješï¿½u o razvoju �ovje�anstva". Nadalje, stvorena je nova podjela i to na "info-bogate" i "info-siromašne".
© World Business Academy, 2000. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari� Uredio: Marko Lu�i�
Na po�etnoj stranici web stranice Hazel Henderson (www.hazelhenderson.com) stoji moto "Celebrating cultural and biodiversity - and a new 'earth ethics' beyond 'economism'", što mi je bilo drago pro�itati obzirom na suglasnost s idejama vodiljama institucije iz koje dolazim. Opredijeljenost za eti�nost �ini britkost i kriti�nost kojom promišlja globalizaciju logi�nom, ali �l