Ekonomija na nestvarnim temeljima: Globalni casino
Slom azijskog gospodarstva (1997.g. - op.ur.) uzrokovao je brojne nedoumice u pokušaju objašnjenja njegovog uzroka nastajanja. Stara paradigma Washingtonskog konsenzusa usmjerila je svoju pozornost na domicilne slabosti azijskih zemalja, umjesto na nedostatke liberalnog tr�išta. Preokret tih istih gospodarstava koji se dogodio 1999. g. (utemeljen uglavnom na deficitu) pozitivno je utjecao na zapadna tr�išta i stvorio novo samozadovoljstvo. No ipak, stalni poreme�aji na svjetskom financijskom tr�ištu potaknuli su stru�njake - ministre financija i guvernere središnjih banaka - da zapo�nu promišljati o potrebi stvaranja "nove financijske arhitekture". Nakon kolapsa Bretton Woodskog sustava 1971. g., svjetski financijski sustav obilje�avaju pove�ani nemiri, rast dugova i odvajanje nov�anih tijekova od realnog sektora proizvodnje, trgovine i potrošnje koje bi ti nov�ani tijekovi trebali uslu�ivati. Po teoriji slobodnog tr�išta investicije bi se trebale usmjeravati u podru�ja gdje se mogu najbolje iskoristiti, što u sadašnjoj situaciji jednostavno nije mogu�e jer brzi povrati ulo�enih sredstava imaju prednost nad dugoro�nim investicijama. Kada bi se dr�ave sli�no ponašale, tada ne bi investirale u obrazovanje što zasigurno nije optimalna strategija.
"Nestvarno" ra�unovodstvo
Nije teško posti�i da opisani oblici globalizacije izgledaju pozitivno ako se koristimo ra�unovodstvom koje oduzima pravo glasa manjinama, zanemaruje nestašicu prirodnih resursa i umanjuje budu�e rizike.
Mjerenja koja vršimo temelje se na prevladavaju�em gledištu kulture o tome što jest vrijedno. Kada je za vrijeme Drugog svjetskog rata stvorena mjerna jedinica BDP, proizvodnja oru�ja i podizanje ratne industrije bili su osnovni razvojni cilj, dok je vrijednost zdravlja, sigurnosti, infrastrukture i �istog okoliša bila ravna nuli. Ipak, ovo statisti�ko gledište još je uvijek u upotrebi - ne samo zbog birokratske tromosti, ve� zbog posebnih interesnih skupina i politi�ki sna�nih miljea koji imaju korist od njega. Dok ulaganje u razvoj društvenih sigurnosnih mre�a, zdravstvo, obrazovanje, zaštitu okoliša i infrastrukturu stagnira, vojni bud�eti se "ne diraju". Vrijednost zapošljavanja, brige za bolesne i nemo�ne, socijalne pomo�i i sigurnosnih mre�a se podcjenjuje, dok se u isto vrijeme financije (npr. špekuliranje vrijednosnim papirima) precjenjuju. Sektor financijskih usluga uve�ao se za devet puta što je u neskladu s pove�anjem stvarnog gospodarskog sektora kojeg bi trebao uslu�ivati, pa ispada da se najbolje mo�e zaraditi trgovanjem i posjedovanjem financijske imovine.
© World Business Academy, 2000. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari� Uredio: Marko Lu�i�
Na po�etnoj stranici web stranice Hazel Henderson (www.hazelhenderson.com) stoji moto "Celebrating cultural and biodiversity - and a new 'earth ethics' beyond 'economism'", što mi je bilo drago pro�itati obzirom na suglasnost s idejama vodiljama institucije iz koje dolazim. Opredijeljenost za eti�nost �ini britkost i kriti�nost kojom promišlja globalizaciju logi�nom, ali �l