Korisna elektroni�ka trgovina

Mnogi kritiďż˝ari, ďż˝ije mišljenje i sama dijelim, veďż˝ su mnogo puta u proteklih dvadeset i pet godina upozoravali da ďż˝e "prenapuhani balon financijskog sektora eksplodirati" i da ďż˝e gospodarstva temeljena na tradicionalnim poslovima i ljudskom kapitalu iz toga profitirati, što se i potvrdilo 19. listopada 1987. g. Iako zagovaratelji potpune slobode, internetski poduzetnici i trgovci virtualnim novcem ne vole ograniďż˝enja, zakoni termodinamike još uvijek vrijede. Automobil se ne moďż˝e koristiti virtualnim gorivom isto kao što se ne moďż˝e prijeďż˝i mostom preko "usluďż˝ne rijeke".

Iako su unapreďż˝enja u komunikacijskoj tehnologiji i materijalistiďż˝koj znanosti dovela do dematerijalizacije gospodarstava drďż˝ava ďż˝lanica OECD-a, trenutna rasprava je usmjerena na otkrivanje opsega do kojeg ovaj proces - futurist Buckminster Fuller ga naziva "efemeralizacija" - moďż˝e nastaviti zamjenjivati usluďż˝nost, recikliranje, znanje i prirodne resurse. Wuppertal Institute (Njemaďż˝ka) i Rocky Mountain Institute (SAD) prouďż˝avaju opisani proces te ukupna unapreďż˝enja uďż˝inkovitosti u potrošnji energije i materijala procjenjuju na ďż˝etiri do deset puta. Navedeno ukazuje da su investicije u ljude i društvenu infrastrukturu kljuďż˝na prevaga. Društvo jednostavno ne moďż˝e nastaviti s dematerijalizacijom gospodarstva bez da investira u odrďż˝avanje novostvorene društvene arhitekture i daljnja istraďż˝ivanja. Znanje, ljudski kapital, povjerenje, kohezivne vrijednosti i kvalitetno upravljanje prirodnim bioraznolikim resursima danas su postali kljuďż˝ni ďż˝imbenik proizvodnje. Pa ipak, paradoksalno je da trenutna struktura globalnog informacijskog gospodarstva i e-trgovine "otima" vladama (nacionalnim i lokalnim) poreze koji su potrebni za investiranje u ljudske resurse i novu infrastrukturu.

Današnje globalizirano digitalno trďż˝ište ukazuje nam na buduďż˝nost kakvu moďż˝emo oďż˝ekivati. Prema listi Business Week-a iz 1999. g. više od polovice od najveďż˝ih stotinu svjetskih kompanija dolazi iz informacijske i financijske industrije. Te kompanije potiďż˝u prevlast cjenovnog sustava koji postavlja cijenu koštanja proizvoda ispod stvarne cijene koštanja iskljuďż˝ivanjem društvenih i ekoloških troškova te mu daju prednost u odnosu na tradicionalne vrijednosti, kulturu i institucije koje ďż˝ine kulturološki DNA kôd društva. Na taj naďż˝in se niske cijene prikazuju kao blagodat potrošaďż˝ima, dok se stvarni troškovi nezamijeďż˝eni nagomilavaju negdje drugdje ili ih plaďż˝a netko drugi. Primjerene nacionalne makroekonomske politike i investiranje za opďż˝e dobro tako postaju ďż˝rtvom nereguliranog trďż˝išta i svjetskog financijskog sustava.

Komentar

Dragan Salariďż˝

Na poďż˝etnoj stranici web stranice Hazel Henderson (www.hazelhenderson.com) stoji moto "Celebrating cultural and biodiversity - and a new 'earth ethics' beyond 'economism'", što mi je bilo drago proďż˝itati obzirom na suglasnost s idejama vodiljama institucije iz koje dolazim. Opredijeljenost za etiďż˝nost ďż˝ini britkost i kritiďż˝nost kojom promišlja globalizaciju logiďż˝nom, ali ďż˝l

pročitaj...