Utjecaj elektroni�ke trgovine
Budu�i da sve više tvrtki svoje poslovanje seli u cyber prostor, postavlja se logi�no pitanje: koje su neizbje�ne posljedice takvog procesa? Razmotrimo najprije elektroni�ku trgovinu. Ve�ina kompanija svoje poslovanje temelji na pretpostavci da �e nov�ane transakcije monopolizirati cyber prostor unapre�enjem sigurnosti, uvo�enjem sustava enkripcije, kreditnih kartica i elektroni�ke gotovine. Me�utim, elektroni�ka trgovina ne zahtijeva nov�ane transakcije, nego mo�e koristiti transakcije temeljene samo na informacijama (npr. visoko-tehnološka razmjena). Posljedice su o�ite: novac i informacije su danas postali ekvivalenti - ve� smo prihvatili "informacijski standard" i napustili onaj zlatni i nov�ani. Ovo novo razumijevanje najava je široke demistifikacije samog novca kao i kreditnog zadu�enja i financija.
Banke se bogate na nedostatku novca te stoga pokušavaju kontrolirati transakcije preko Interneta, što je i razumljivo. U SAD-u svake godine korporacije i pojedinci razmijene milijarde dolara usluga i dobara putem elektroni�kih mre�a. Daljnji pomaci prema sigurnom uto�ištu, npr. transakcije visoko-tehnološke razmjene, poslu�it �e u stvaranju punog zapošljavanja i "�išï¿½enju" lokalnih tr�išta. Lokalne valute i sustavi trgovanja preko ra�unala do�ivljavaju procvat u SAD-u, Kanadi, Evropi, Australiji i Novom Zelandu. Danas se tako�er koriste u velikoj ruskoj ekonomiji razmjene. Što se ti�e negativnih posljedica, one koji izbjegavaju pla�anje poreza lakše se poslu�uje u poreznim uto�ištima, promišljeno im se nudi anonimnost, izmišljene korporacije i pranje novca. Trgovanje putem Interneta sve ovo �ini još jednostavnijim.
© World Business Academy, 2000. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari� Uredio: Marko Lu�i�
Na po�etnoj stranici web stranice Hazel Henderson (www.hazelhenderson.com) stoji moto "Celebrating cultural and biodiversity - and a new 'earth ethics' beyond 'economism'", što mi je bilo drago pro�itati obzirom na suglasnost s idejama vodiljama institucije iz koje dolazim. Opredijeljenost za eti�nost �ini britkost i kriti�nost kojom promišlja globalizaciju logi�nom, ali �l