Još više uznemiruje ďż˝injenica što politiďż˝ki lideri ďż˝ele zadrďż˝ati podršku naroda unatoďż˝ gospodarskim problemima, iskorištavajuďż˝i povijesna neprijateljstva i raspirujuďż˝i pograniďż˝ne sukobe. Iako bi im trebalo biti jasno da takva politika neďż˝e poboljšati blagostanje nacije – nego upravo suprotno, troškovi globalizacije im osiguravaju retoriďż˝ko sredstvo pomoďż˝u kojeg ponosom u sadašnjosti odvlaďż˝e paďż˝nju ljudi od siromaštva u buduďż˝nosti.

Moďż˝da se najveďż˝a ironija u procesu globalizacije pronalazi u ideji i obeďż˝anju da ďż˝e trgovaďż˝ki partneri sigurno postati i politiďż˝ki partneri, te da ďż˝e ekonomska meďż˝uovisnost ukloniti moguďż˝nost politiďż˝kih i vojnih sukoba. Ova ideja nije nova. Štoviše, susreďż˝emo je još poďż˝etkom dvadesetog stoljeďż˝a, kada je ubrzani razvoj trgovine naveo pojedine entitete da poďż˝nu razmišljati o prekidu svih sukoba. Meďż˝utim, ekonomska meďż˝uovisnost Njemaďż˝ke i Ujedinjenog Kraljevstva nije sprijeďż˝ila Prvi svjetski rat, a ova lekcija je ubrzo zaboravljena. Cijelo vrijeme se pretpostavlja da ďż˝e se politiďż˝ka priroda meďż˝udrďż˝avnih odnosa preoblikovati kvantnim skokom sliďż˝nim, ako ne i jednakim, onome koji je radikalno izmijenio tehnologiju u informatiďż˝kom dobu.

Zabluda ove doktrine – da trgovina spreďż˝ava sukobe – nije u tome da nacije i narodi ďż˝esto djeluju iz sloďż˝ene mreďż˝e interesa koji favoriziraju ili ne favoriziraju gospodarski razvoj. Moďż˝ni politiďż˝ari, hegemonistiďż˝ki interesi, sumnja, suparništvo, pohlepa i korupcija nisu ništa manje vaďż˝ni za funkcioniranje drďż˝ave od racionalnih gospodarskih interesa. Doktrina takoďż˝er podcjenjuje ďż˝injenicu da vlade ďż˝esto proces globalizacije vide kao prijetnju koja moďż˝e nauditi njihovoj sposobnosti da zaštite svoje graďż˝ane. Bez bavljenja ovim pitanjem globalizacija ne moďż˝e uspjeti.

Drugi oblik reakcije na globalizaciju oďż˝ituje se u pribjegavanju neliberalnim rješenjima – prizivanjem "viteza na bijelom konju", snaďż˝nog lidera koji u kriznim trenucima moďż˝e odluďż˝no donositi odluke u interesu cijele nacije. Ovakav oblik reakcije ďż˝esto se susreďż˝e u novo-liberaliziranim nacijama s nejakim politiďż˝kim sustavom, koje se s gospodarskom krizom ne mogu nositi uz pomoďż˝ uďż˝inkovitosti i zakonodavstva. S opadanjem moďż˝i središnje vlasti i porastom broja ljudi koji koriste socijalnu pomoďż˝, lako se zaboravlja da je demokracija temeljni preduvjet za razvoj – a ne nagrada za razvoj. U tom kontekstu, naravno pogrešnom, demokracija se smatra luksuzom, a ne potrebom, odnosno blagostanjem kojem se teďż˝i, a ne pravom za koje se treba boriti.

Komentar

Alan �epec

Ovaj govor Kofi Annana govori o trendovima globalizacije te o pozitivnim i negativnim posljedicama onoga što globalizacija nosi sa sobom. Temu obraďż˝uje sa aspekta politiďż˝kog i gospodarskog liderstva. Govor je odrďż˝ao 1998. godine i zapoďż˝eo ga slijedeďż˝om reďż˝enicom: "Obraďż˝am vam se u vrijeme globalnog previranja, gospodarske krize, politiďż˝kog izazova, i sukoba po cijelom svijetu." Na

pročitaj...