U ovom sluďż˝aju nailazimo takoďż˝er na ironiďż˝nu situaciju, jer su zagovaratelji globalizacije oduvijek tvrdili da poveďż˝anje obujma trgovinske razmjene dovodi do napretka, što ďż˝e u konaďż˝nici podrďż˝ati široku srednju klasu i uďż˝vrstiti demokratska naďż˝ela kroz poštivanje osobnih sloboda i ljudskih prava. Takvo promišljanje se pokazalo pretjerano optimistiďż˝nim. Neki zagovaratelji globalizacije su previše vjerovali u trgovinu i gospodarski rast, odnosnu njihovu sposobnost da stvaraju i njeguju demokraciju. Drugi pak, nisu prepoznali vaďż˝nost demokratskih vrijednosti poput slobode govora i informacija u stvaranju i odrďż˝avanju ekonomskog rasta. Zaboravili su da ďż˝e trgovci uvijek trgovati, bez obzira da li su politiďż˝ka prava prisutna ili nisu. Meďż˝utim, njihov osobni napredak sam po sebi neďż˝e osigurati razvoj demokracije i demokratskih naďż˝ela.

U godinama nakon hladnog rata, u politiďż˝kim raspravama o tome treba li politiďż˝ka liberalizacija prethoditi gospodarskoj ili obratno, jedno vaďż˝no pitanje je izostavljeno: "Što ďż˝e se dogoditi ako jedna drugu ne slijede?" Što ako gospodarska liberalizacija, koliko god bila kratkoroďż˝no profitabilna, nikada ne dovede do politiďż˝ke liberalizacije koja nije integralni dio gospodarskog razvoja? Što ako politiďż˝ka liberalizacija, koliko god bila poďż˝eljna, nije jamstvo gospodarskog rasta, barem kratkoroďż˝nog? S ovim pitanjima se zagovornici globalizacije moraju suoďż˝iti. Štoviše, ďż˝ele li pobijediti protivnike koji rješenja traďż˝e u zagovaranju diktatorskih sustava, moraju na njih i kvalitetno odgovoriti jasnom politikom. Sloboda je previše vrijedna, a njezin duh previše vaďż˝an da bi se njome bilo tko mogao cjenkati u borbi za napredak.

Treďż˝a reakcija na globalizaciju je politika populizma. Lideri se pod pritiskom mogu zaloďż˝iti za razne oblike protekcionizma kako bi nadoknadili gubitke koji su najvjerojatnije nastali zbog prevelike otvorenosti prema konkurenciji te da bi oslobodili sustav od politiďż˝kih promjena. Takvo rješenje izmuďż˝enu naciju okreďż˝e prema unutra, prema sebi i svome, bez obzira na cijenu. U tom sluďż˝aju pridruďż˝ivanje globalnoj zajednici ostavlja se za buduďż˝a vremena kada nacija osnaďż˝i. Kod ovog oblika reakcije, domaďż˝i politiďż˝ari koriste globalizaciju kao ďż˝rtveno janje, odnosno kao zlo kojeg se treba riješiti.

Komentar

Alan �epec

Ovaj govor Kofi Annana govori o trendovima globalizacije te o pozitivnim i negativnim posljedicama onoga što globalizacija nosi sa sobom. Temu obraďż˝uje sa aspekta politiďż˝kog i gospodarskog liderstva. Govor je odrďż˝ao 1998. godine i zapoďż˝eo ga slijedeďż˝om reďż˝enicom: "Obraďż˝am vam se u vrijeme globalnog previranja, gospodarske krize, politiďż˝kog izazova, i sukoba po cijelom svijetu." Na

pročitaj...