�ak bi i menad�eri skloniji razmišljanju lijevom mo�danom polutkom trebali biti sposobni razviti metaforu, te zatim napraviti mentalni skok istra�ivanjem asocijacija i mogu�ih veza.
Iz sljede�eg primjera, nakon što ste isklju�ili neke od navedenih metafora, odaberite jednu koja �e vam otvoriti novi kut gledanja na doga�aje:
Drve�e odbacuje lišï¿½e.
Plima i oseka se izmjenjuju.
Kiša oblikuje rijeke i jezera.
Sjeme prvo umire pa zatim raste.
Zmije su prekrasne.
Visoke planine su obi�no gole.
Kod korištenja metafora za unapre�enje kreativnosti vrlo je va�no da ne pokušavamo riješiti problem, ve� da dozvolimo metafori da sama obavi svoj dio posla. Ako sami predlo�ite metaforu, gotovo je sigurno da �e tuma�enje nositelja problema zbog razli�itih osobnih asocijacija biti zna�ajno druga�ije od vašeg. Naša tuma�enja razli�itih metafora jedinstvena su poput osobnih mentalnih mapa. No, metodu mo�emo koristiti i na razini pojedinca - jednako kao i sve dosad opisane metode.
Nadalje, nikada se nemojte zadovoljiti s prvom "velikom idejom" koja vam padne napamet. Isprobajte ve�i broj metafora kako bi vidjeli mo�ete li mo�da do�i do nekog kvalitetnijeg rješenja (jeftinijeg, br�eg, prihvatljivijeg). Dok kreativno promišljanje uvijek vjeruje da postoji "neki bolji put", dotle se lijeva mo�dana polutka uvijek zadovolji s prvim razumnim rješenjem koje se pojavi.
Emerald Group Publishing Limited, UK
Prijevod: Cleo-jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Glavna misao koja me vodila prilikom �itanja ovog �lanka bila je: "Kako ove metode mo�emo primijeniti u hrvatskim poduze�ima?" Mislila sam da je sve navedeno jako dobro, ali zašto onda dolazi do manjka inovativnosti i kreativnosti u gotovo svim organizacijama? Sli�na pitanja postavljaju nam vrlo �esto i sami menad�eri: 1. "Kako da potaknem svoje ljude da smišljaju nove