Uvodnik: Etika u poslovanju

Marko Luďż˝iďż˝ Marko Luďż˝iďż˝, urednik i ďż˝lan uprave struďż˝nog ďż˝asopisa qLife i portala Quantum21.net.

Poštovani ďż˝itatelji,

u mjesecu kolovozu na portalu Quantum21.net bavit ďż˝emo se "Etikom u poslovanju". U današnje vrijeme ďż˝esto se susreďż˝emo s pojmovima "etika" i "etiďż˝nost", kao i s drugim, njima usko povezanim terminima. Kao uvod u tekstove "Poslovna etika" autora Larry J. Colera i "Dva pristupa etici u korporaciji" Daniela D. Singera i Raymonda D. Smitha koji su objavljeni u prestiďż˝noj publikaciji Perspectives (izdavaďż˝a World Business Academy) odluďż˝io sam navesti njihove kratke definicije kako bi svi zajedno osvjeďż˝ili njihovo razumijevanje. A kako "teorija" funkcionira u "praksi" piše Vam Saša Petar u tekstu "Što domaďż˝i menadďż˝eri mogu nauďż˝iti od Slavena Biliďż˝a?"

Dakle, etika je nauka o moralu (filozofija morala), koja istraďż˝uje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopďż˝e zasnovanost i izvor morala. Etika prije svega pripada filozofiji koja prouďż˝ava ljudsko ponašanje koje je prihvaďż˝eno pod odreďż˝enim moralnim aspektom. Ona je normativna znanost, a norme odluďż˝uju o specifiďż˝nom karakteru etike i tako ju razlikuju od drugih znanosti.

Moral (ďż˝udoreďż˝e, ďż˝udorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, obiďż˝aja, navika i normi koji su prihvaďż˝eni u ďż˝ivotu neke zajednice. Moral odreďż˝uje kakvo ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaďż˝aju te principe kao doliďż˝ne i podvrgavaju im se, na taj naďż˝in regulirajuďż˝i meďż˝uljudske odnose. Moralna pravila nisu apsolutno vaďż˝eďż˝a, veďż˝ se razlikuju i vremenski i prostorno. Utoliko je pojam morala blizak pojmu etosa. Za razliku od pozitivnih zakona, moralna pravila - kada su prekršena - ne donose politiďż˝ke ili ekonomske sankcije. Kao sankcije nemoralnog ponašanja javljaju se griďż˝nja savjesti, prijekor ili bojkot okoline.

Dobro je najveďż˝a moralna vrijednost. To je ljudska osobina koja odgovara bîti ďż˝ovjeka. ďż˝ovjeďż˝nost je duďż˝nost svakog pojedinca, uvjet dobrog ďż˝ivota. To podrazumijeva suradnju s drugim ljudima, dijalog, ljubav i dostojanstvo osobe. Razlikujemo dobro u sebi i korisno dobro. Dobro u sebi ne zavisi od drugog biďż˝a, nema vanjsku svrhu, nema za cilj neku korist ili interes. To je ďż˝isto dobro. Kada govorimo o dobru u sebi, mislimo na vrijednost, vrlinu, ono ďż˝emu se teďż˝i, ideal dobra. Korisno dobro ima za svrhu neku korist, neki interes. Sva pojedinaďż˝na dobra teďż˝e da se pribliďż˝e najvišem dobru, i zbog toga je moguďż˝e stupnjevito mjerenje dobra, hijerarhija dobra (dobar-bolji-najbolji).