Dva pristupa etici u korporaciji

Danijel D. Singer, Raymond D. Smith Danijel D. Singer, sveuďż˝ilišni profesor, predavaďż˝ financija, poslovne politike i poslovne etike na Sveuďż˝ilištu Towson u Baltimoreu u Marylandu. Autor je ďż˝etiri knjige, od kojih je Investing and Utilities postala bestseler.

 

Raymond D. Smith, sveuďż˝ilišni profesor, predavaďż˝ na Poslovnoj školi Sveuďż˝ilišta Howard u Washingtonu, autor brojnih struďż˝nih tekstova iz podruďż˝ja strateškog menadďż˝menta i etike u menadďż˝mentu. 

 

Današnje moderne korporacije dobro znaju kako je njihov poriv prema uveďż˝anju nove vrijednosti za dioniďż˝are usko povezan s prilagodbom društvenim oďż˝ekivanjima glede njihova ponašanja u okvirima zajednice. Biti društveno odgovoran u današnje je vrijeme posebno znaďż˝ajno za svaki biznis. No, ďż˝injenica je da se dobre namjere vrlo ďż˝esto loše implementiraju, što uzrokuje loše konaďż˝ne rezultate. Razlog tome obiďż˝no leďż˝i u pogrešnom pristupu koji naglašava ishod u odnosu na procese. Posebice je tako u situacijama kada organizacije koriste "pristup nareďż˝ivanja" koji zatim utjeďż˝e na to da se "korporativna odgovornost" ustvari zamjenjuje "osobnom moralnom odgovornošďż˝u" pojedinca koji odluďż˝uje.

U ovom tekstu istraďż˝ujemo etiďż˝ki znaďż˝aj korporativne kulture kroz usporedbu kratkih priďż˝a o Sadhuu i dobrom Samaritancu. Ta je usporedba dodatno pojašnjena kroz studiju sluďż˝aja tvrtke Reserve Mining u Silver Bayu i tvrtke Dow Corning, proizvoďż˝aďż˝a silikonskih umetaka za grudi.

U knjizi The Wealth of Nations Adam Smith je ukazao na trďż˝išni mehanizam koji upravlja ljudskim i organizacijskim ponašanjem "kao nevidljivom rukom" na naďż˝in koji donosi maksimalno blagostanje društvu. Vaďż˝no je napomenuti kako se njegovo promišljanje o racionalnom ponašanju kojim se maksimalizira profit nije oslanjalo iskljuďż˝ivo na autonomni cjenovni mehanizam, veďż˝ i na Teoriju moralnosti pojedinaca. Ova se dihotomija i danas oďż˝ituje u nastojanjima suvremenih korporacija da posluju po naďż˝elima društveno odgovornog ponašanja.

Buduďż˝i da se poslovni svijet posljednja tri desetljeďż˝a borio kako bi napustio staru filozofiju prema kojoj je iskljuďż˝ivi zadatak biznisa zadovoljiti skup usko postavljenih ekonomskih ciljeva, i prihvatio novu koja govori o potrebi sudjelovanja organizacije u stvaranju društvenog napretka, sve se više nameďż˝e pitanje metoda uz pomoďż˝ kojih ďż˝e korporacije uveďż˝ati svoje kapacitete za etiďż˝ko ponašanje usklaďż˝eno s društvenim oďż˝ekivanjima.