Unatoďż˝ pozitivnim namjerama, u dnevnom tisku svakodnevno nailazimo na negativne primjere organizacija koje iskazuju nedostatak odgovornosti prema društvenoj zajednici, a što utjeďż˝e na stalno smanjenje povjerenja javnosti u poslovni sektor. Problem nije u nedostatku ďż˝elje i namjere, veďż˝ u procesu transformacije namjera u ďż˝eljene aktivnosti. Obzirom na energiju i resurse koje poslovne organizacije ulaďż˝u u usklaďż˝ivanje svojih aktivnosti s društvenim normama, nameďż˝e se pitanje zašto su postignuti rezultati tako loši.

Problem nastaje iz nehotiďż˝no kreirane moralne slabosti organizacija koje se aktivno trude poboljšati svoj etiďż˝ki stav. Proces tijekom kojeg se meďż˝u pojedinaďż˝nim donosiocima odluka javlja navedeni problem Kenneth Goodpaster naziva teleopatija (eng. teleopathy), a koja:
"...moďż˝e biti shvaďż˝ena kao navika karaktera koji ograniďż˝ene ciljeve drďż˝i kljuďż˝nim vodiďż˝em za djelovanje, iskljuďż˝ujuďż˝i tako ne samo veďż˝e i šire ciljeve, veďż˝ i moralno razmatranje sredstava, obaveza i duďż˝nosti. Radi se zapravo o neuravnoteďż˝enoj teďż˝nji od strane pojedinca ili grupe ka ostvarenju svojih ciljeva ili svrhe."

Obzirom da teleopatija u korporativnom okruďż˝enju moďż˝e postati rašireni fenomen, potrebno je pobliďż˝e promotriti proces oblikovanja vrednota i donošenja odluka u organizaciji.


Dilema kod donošenja moralnih odluka

Poslovne organizacije ulaďż˝u popriliďż˝nu koliďż˝inu energije u pokušajima da izgrade imidďż˝ "uzoritih ďż˝lanova zajednice" te da se ponašaju u skladu s opďż˝eprihvaďż˝enim etiďż˝kim naďż˝elima. Biti "društveno odgovoran" zasigurno nije jednostavna zadaďż˝a, obzirom na to da je cilj dvosmislen i kompleksan. ďż˝ini se kako u današnjem društvu ne postoji opďż˝i konsenzus oko toga što je dobro, a što je loše. U isto vrijeme raste neslaganje oko brojnih spornih pitanja (poput oďż˝uvanja prirode, prava homoseksualaca i prava na pobaďż˝aj). U doba masovne komunikacije i medijskog aktivizma, dramatizacija društvenih problema sve više dobiva na snazi.