Partneri
Tema mjeseca: Etika u poslovanju
Članak: Za�to hrvatski menad�eri trebaju Slavena Bili�a?, Sa�a Petar
Globalizacija svjetskog gospodarstva unijela je jaku dozu ameri�kih pogleda na svijet i �ivot – ili si pobjednik ili si gubitnik. Ameri�ki sportovi (košarka, hokej, ameri�ki nogomet, baseball, itd.) koji uvijek zahtijevaju pobjednika. U su�eljavanju dva suparnika, jedan MORA pobijediti. U prvim godinama ameri�ke nogometne (soccer) lige �ak su izvo�eni jedanaesterci ukoliko su utakmice završavale neriješenim rezultatom, jer je pobjednika moralo biti. �ak je mantra ameri�ke košarkaške reprezentacije za Peking 2008 slogan „Winning isn't everything, it is the only thing.“, odnosno „Pobjeda nije sve, to je jedino (što se mo�e dogoditi, što vrijedi)“. �isto�a logike „jedino je pobjeda va�na“ do�ivjela je svoje otre�njenje i prve „fleke“ sumnje kada je Slaven Bili�, selektor hrvatske nogometne reprezentacije, jutro nakon navedene utakmice, u mikrofone hrvatskih medija izjavio otprilike ovo (citiram po pam�enju): igra�i su bili dobri, �estitam im, svi smo se maksimalno trudili, svi smo pobijedili svoje mogu�nosti... i onda stanka... a kakav nam je samo gol frajer zabio.
Slaven Bili� je, rekavši to glasom stru�njaka koji zna što je pravi nogometni potez, oslobodio turskog igra�a vje�ne krivnje za sve hrvatske neda�e i probleme. Pokazao je da je zaljubljenik u sport, intelektualac i �ovjek širokih nazora. Poru�io nam je da je bitan sport, da je bitno sudjelovati u svemu što sport �ini dobrim, da je bitno trajati (a hrvatska repka to ve� desetak godina uspješno �ini) i da uspjeh dolazi u više oblika, sa svakom novom utakmicom, a ne samo pobjedom na bilo kojem prvenstvu nakon kojeg mo�emo prestati igrati i zauvijek �ivjeti od jednokratnog uspjeha. Nešto sli�no rekao je jednom jedan moj prijatelj Englez: „Sva ljepota nogometa je u tome što dvije ekipe mogu odigrati odli�nu utakmicu, pokazati svu raskoš svojih mogu�nosti i nogometa, a opet pritom odigrati neriješeno. Bez pobjednika. Odnosno, s dva pobjednika. Jer oni su u�ivali u sportskom dostignu�u i opet �e igrati sutra. I njihova djeca �e igrati sutra.“ Tko je htio slušati, �uo je Slavena Bili�a, trenera i sportaša, �ije je poimanje sporta šire od naših nogometnih zavrzlama na svim razinama doma�ih liga, �ovjeka koji se ravnopravno nosio s kompleksima tipa „moramo pobijediti Englesku, pa da onima sa zapada poka�emo da smo bolji i ja�i (barem u nogometu)“.
Ovo standardno razmišljanje – sa zapada nam dolaze kompleksi (jer mislimo da nismo bolji), a sa istoka strahovi (jer se bojimo da bi oni mogli biti bolji), vidi se i u na�inu poslovanja ve�eg dijela naših tvrtki. Impresionirani smo bogatstvom zapada, vjerujemo samo njihovoj kvaliteti, a zaboravljamo da je ve�inu onoga što Zapad ima i zna prvo donio i nau�io od Istoka, pa tek onda razvio shvativši da pamet ljudi ne mo�e ograni�iti zabranama vlasti ili vjerskim odredbama (što je oslobodilo kreativne potencijale pametnih ljudi).
