"Najbolje strategije �esto ne uspijevaju...", jer lideri organizacija nisu proveli reviziju vrednota. Bez obzira na to koliko je sjajna ekonomska analiza u podlozi strategije, ljudi su ti - od �lanova uprave do tvorni�kih radnika - koji na kraju moraju razumjeti i implementirati strategiju što se doga�a samo u onim situacijama kada se ta strategija uskladi s njihovim vrednotama.
Kada govorimo o "vrednotama" ne mislimo na ekonomsku vrijednost, nov�ane primitke dioni�ara ili nasmijana lica investicijskih bankara ve� na korporativne vrednote, temeljne vrednote, tradicionalne vrednote i obiteljske vrednote. Govorimo o "mekanim" stvarima - o ljudskom �imbeniku, a ne o financijskim okolnostima. Upravo se taj ljudski �imbenik, i to s pravim povodom, sve �ešï¿½e isti�e na korporativnim web stranicama.
Vrednote su veoma va�ne. Sve ljudske odluke i eti�ko djelovanje se temelji na njima. U svojoj knjizi Results Based Leadership, autori Ulrich, Zenger i Smallwood isti�u kako najkvalitetnije odabire izme�u kratkoro�nih i dugoro�nih rezultata ostvaruju "lideri sa jasno artikuliranim setom vrednota... Lideri koji dobro razumiju svoje osobne i vrednote tvrtke kojoj su na �elu posti�u trajnije rezultate... U nedostatku jasnih vrednota, lideri bez prave vizije neprestano mijenjaju svoje ciljeve."
Površinske vrednote plutaju na vrhu tijeka
Postoje tri razine u vrijednosnom tijeku (Vidi: Slika 1). Na prvoj se razini nalaze površinske vrednote, otvoreno izra�ena moralna stajališta i pravila ponašanja. Temelje se na religiji, zakonskim odredbama i zdravom razumu. Bilo da su otvoreno izra�ene ili skrivene, ove vrednote postavljaju standarde ponašanja ljudi i poduze�a. Nadalje, o vrednotama treba promišljati kao o klju�nim �imbenicima karaktera. One odre�uju podjelu na dobro i loše te odre�uju prioritete. Poput lišï¿½a koje pluta površinom rijeke, mogu se vidjeti i dota�i.
Strategija ponekad propituje površinske vrednote u izjavama o misiji i viziji poduze�a. Tako se npr. izjava "Mi vjerujemo..." pojavljuje u raznim programima nagra�ivanja, eti�kim kodeksima, uredskim projektima i društvenim obrascima. Ljudi zbog njih grade odnose, daju otkaze i vode ratove. Površinske vrednote izra�avaju ono što je va�no, iako postoje i druge razine koje se trebaju otkriti analizom vrednota.