Prvotna istra�ivanja na tom podru�ju proveo je pokojni dr. Clare W. Graves, koji je svoju profesionalnu karijeru u cijelosti posvetio izu�avanju prirode promjena u društvenim sustavima, te ga javnost zato smatra "ocem" koncepcije spiralne dinamike. Sjeme koje je Graves posijao danas sve br�e raste budu�i da su ljudi sve više zainteresirani za pitanja iz okvira kojeg je on postavio. U �lanku �asopisa Harvard Business Review iz 1966.godine napisao je:
Sukladno ovom gledištu, psihologija zrelog ljudskog organizma ekspanzija je procesa u stalnom nastajanju obilje�enog progresivnim podre�ivanjem starijih sustava ponašanja novijima, višega reda. Zrelo ljudsko bi�e uvijek nastoji mijenjati svoju psihu kako se mijenjaju uvjeti njegove egzistencije. Svaka sljede�a razina predstavlja stanje nove ravnote�e kroz koju ljudi prolaze na svom razvojnom putu u nova ravnote�na stanja. Kada se osoba nalazi u nekom ravnote�nom stanju, njezino se psihološko stanje potpuno prilago�ava tom specifi�nom ravnote�nom stanju. Stoga su njena djela, osje�aji, motivacija, etika i vrednote, na�in razmišljanja i stil liderstva prikladni upravo za to stanje. Kada bi se ta ista osoba nalazila u nekom drugom ravnote�nom stanju, ponašala bi se, osje�ala, mislila i prosu�ivala na posve druga�iji na�in.
Na�ela spiralne dinamike
1. Ljudi, grupe, društvene zajednice i organizacije imaju razli�ite vrijednosne sustave budu�i da razmišljaju na razli�ite na�ine. Na razli�ite na�ine razmišljaju zato što se njihova humana kompozicija - neuro-fiziološka gra�a kao i �ivotno iskustvo – razlikuju. Temeljna na�ela o vrijednosnim sustavima su jednaka za pojedince, korporacije i društvenu zajednicu u cjelini.
2. Razli�ite društvene skupine nastanjuju razli�ite biološko-psihološko-sociološko-spiritualne pozicije du� spirale. Njihovo razmišljanje se uklapa u sliku svijeta koju do�ivljavaju iz svoje vlastite perspektive. Stoga im je potreban organizacijski i upravlja�ki pristup koji odgovara njihovom sadašnjem na�inu razmišljanju, ali i onome koji �e se pojaviti u budu�nosti.
3. Ljudi koji su u organizacijama odgovorni za strategiju, unutarnji ili izvanjski razvoj, akvizicije i spajanja ili neke druge analize, bi na vrednote trebali gledati kako u ekonomskom tako i u ljudskom kontekstu. Mnoge se strategije poka�u neuspješnima jer se njihovi kreatori uglavnom koncentriraju na objektivne podatke te se malo bave "mekanim" varijablama - kulturom i vrednotama. Uklju�ivanje ljudskog �imbenika u strategiju stoga predstavlja klju� uspješne implementacije.