Zeleni tim, njegova u�enja i sudioništvo, mogu se pretvoriti u zamku budu�i da na prijelazu iz zelene u �utu zonu prava cijena kolektivizma postaje sve o�itija. Fokus se opet usmjerava na nutrinu. Iznenada, nema dovoljno varijabilnosti; razli�itosti se potiskuju, a neki osje�aju da im pripadnost grupi ubija individualnost. Prilikom prijelaza u zeleno-�utu zonu zadr�ava se osjetljivost na ljudski �imbenik.
�UTA – sebstvo se izra�ava prema svojim �eljama, no nikad na štetu drugih ili planete
Duboke vrednote �UTO po prvi puta po�inju ujedinjavati u koherentnu cjelinu unutarnje i izvanjske sile koje utje�u na pojedince i organizacije. Cijela se spirala odjednom pojavljuje u cijelosti, iako je "Ja" još uvijek na prvome mjestu.
�uto je promišljanje oslobo�eno straha i opsjednutosti što stvara osje�aj egzistencijalne slobode i razvija ekološki svjetonazor koji tolerira i strukturu i randomizaciju. Osobna na�ela imaju primat nad pravilima. Osoba ili organizacija nastoji prona�i prikladne na�ine postojanja, tako da ne uzimaju više nego što daju, �ime se osigurava uravnote�enost i kontinuiranost sustava. Posao, društvena doga�anja, obitelj i igra bivaju ujedinjeni u cjelovitom iskustvo postojanja, a ne posjedovanja ili djelovanja. Dee Hock, bivši predsjednik uprave VISA-e, osmislio je pojam "chaordic" kako bi pojasnio kombinaciju kaosa i reda inherentnu ovom svjetonazoru.
Djelatnici koji funkcioniraju u �utoj zoni slabo su lojalni organizaciji ili radnoj skupini u kojoj djeluju, ve� isklju�ivo poslu kojeg obavljaju. Ne odgovaraju na prijetnje, prisilu, konkurenciju, nelogi�na pravila, autoritarnost i druge uobi�ajene poticaje. Tako�er, budale ne podnose dugo vremena. Autoritet poštuju samo kada ga prati stru�nost. Statusni simboli ih ne impresioniraju. Forma prati funkciju. Motivacija i ciljevi u karijeri ovih djelatnika �esto za njihove nadre�ena nemaju nikakvog smisla.
U�inkovito liderstvo izgra�uje organizacije koje vjeruju u svoje �lanove; dr�e ih odgovornim, involviranim i znati�eljnim pojedincima. Osigurava resurse, informacije, i materijale, ali ne i obilati nadzor budu�i da upravljanje ne funkcionira u �utoj zoni dubokih vrednota. Stjecanje znanja iz mnogih izvora, a ne samo prikupljanjem informacija, dio je svakodnevnog �ivota. Promjene su lakše ostvarive jer je vodstvo labavo, a struktura se mijenja s promjenom uvjeta. Strategija predstavlja proces stalne prilagodbe i uskla�ivanja.