Zna�ajke �utih organizacija

1. U manjoj su mjeri formalne i strukturirane. U ve�oj su mjeri pluralisti�ke i aktivne s mnogim poveznicama kako bi proizvele sinergiju iz razli�itosti.

2. Posao, igra, društvena dogaďż˝anja i obiteljski ďż˝ivot meďż˝usobno su povezani u cjelovito iskustvo postojanja.

3. Promišljanje nadilazi definirane okvire, kategorije i poloďż˝aj a potiďż˝e kibernetske povratne veze, centra znanja, stanje protoďż˝nosti.

4. Viša razina povezanosti izmeďż˝u materijala, informacija, proizvoda, dobavljaďż˝a, stvaratelja nove vrijednosti i klijenata, kako bi organizacija preuzela ulogu tranzitne zone unutar mreďż˝e, i napustila ulogu jedne od stepenica u proizvodnom nizu.

5. Inteligencija u okvirima ljudsko-tehnološkog suďż˝elja s povratnim informacijama, kontinuirana sustavna prilagodba.

6. Miješanje sustava unutar sustava, tijekova unutar tijekova, svjesno oblikovanih kako bi se prirodno uklopili u holistiďż˝ko okruďż˝enje.

7. Viša razina neovisnog promišljanja koje više cijeni vrijeme i neopipljive kategorije od materijalistiďż˝kih benefita konkuriranja.

8. Viša razina fleksibilnosti prilikom povezivanja s razliďż˝itim grupama i situacijama.

9. Viša razina raznolikosti ďż˝ivota i rada, s mnogim razliďż˝itim funkcija na mnogim zemljopisnim podruďż˝jima.

10. Napuštanje koncepcije fleksibilnog radnog vremena i prihvaďż˝anje koncepcije rada u bilo koje vrijeme.

11. Manja razina lojalnosti organizaciji ili radnoj skupini, a viša profesiji.

12. Otvorenost za mnoge poslove i karijere. Manja razina fokusiranosti isklju�ivo na jedan smjer.

13. Viša naglašenost društvenih problema kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini, buduďż˝i da naďż˝ela dobivaju prednost nad pravilima.

14. Višedimenzionalni interesi i oďż˝ekivanja kvalitetnih prilika kako bi se vjeďż˝bali um, duh i tijelo.