Pretpostavljam da bi svaki menad�er trebao znati da su ljudi društvena bi�a i da je dobra komunikacija jedini na�in kvalitetnog postizanja profesionalnih ciljeva i dugoro�no pozitivnog utjecanja na više menad�ere, suradnike (uklju�uju�i i podre�ene djelatnike u timovima koje vode) te poslovne partnere. Sporazumijevamo se ve� kao bebe, dok okicama, pla�em i tonalitetom pla�a javljamo ljudima oko sebe da smo gladni, mokrih pelena ili samo trebamo društvo. Govoriti po�injemo (kako tko) ve� nakon druge godine. Zašto onda s odrastanjem, a osobito kada po�nemo raditi i zauzimati viša mjesta u hijerarhiji "najednom" zaboravljamo kako razgovarati, u op�em smislu i komunicirati s drugim ljudima?
Internetski portal www.moj-posao.net proveo je 2007. godine nekoliko uspješnih anketa koje su pokazale da upravlja�ka elita u Hrvatskoj uglavnom njeguje autoritarnost, koju prati �esto tiranski odnos spram podre�enih, ali i nekriti�ko prihva�anje i povla�ivanje autoritetu onih u hijerarhiji iznad njega. Ve�ina takvih mened�era, budu�i da nisu situaciji razvijati osobne kvalitete, ve� se prilago�avaju o�ekivanjima svojih šefova, ima problema u komunikacijskim vještinama jednostavno zato što nigdje ne u�e komunicirati s ljudima.
U�enje komunikacije svodi se na puku imitaciju roditelje ili u�itelja, što ne mo�e biti dovoljno. Zato više od 80% problema koji se pojavljuju u poslu nastaje zato što ljudi ne znaju komunicirati. Koliki je to problem, pokazuje još nekoliko anketa navedenog portala, �iji su rezultati pokazali da je na pitanje: "Što biste napravili da preuzmete poziciju šefa? " više od 41% ispitanika odgovorilo: "Poboljšao/la internu komunikaciju." Još su gori rezultati na pitanje: "Zašto biste napustili posao? " Od ukupnog broja ispitanika njih 49,2% odgovorilo je "ne podnosim loše menad�ere", još 39,6% ispitanih reklo je "razmišljam o odlasku zbog loših menad�era", što zna�i da ukupno 88,8% zaposlenika, koji odlaze iz hrvatske tvrtke, odlazi zbog loših menad�era.
S druge strane, menad�eri u ve�ini hrvatskih tvrtki tvrde da nisu zadovoljni kvalitetom komunikacije i da ih to dovodi do o�aja, a utje�e i na smanjenje produktivnosti i lošije financijske rezultate. Koji su to razlozi koji nas dovode na rub �iv�anog sloma, kako poboljšati razumijevanje i me�usobnu komunikaciju i što sami mo�emo u�initi da bismo promijenili svoj pristup, a odustali od nastojanja da mijenjamo druge (nemogu�a misija), doznajte u nastavku ove knjige.