O dijalogu

David Bohm, Donald Factor, Peter Garett David Bohm, bliski suradnik Alberta Einsteina i istaknuti fiziďż˝ar poznat je po svojim radovima na temeljima kvantne teorije i teoriji relativnosti te na istraďż˝ivanju utjecaja navedenih teorija na druga znanstvena podruďż˝ja. Intenzivni dijalog s njegovim velikim prijateljem, Jidhu Krishnamurtijem, velikim duhovnim uďż˝iteljem iz Indije doveo ga je do iznimnih spoznaja o znaďż˝enju i prirodi misli, razumijevanja, postojanja, smrti, istine, stvarnosti i inteligencije.
Autor je mnogih zna�ajnih djela od kojih su najpoznatija Quantum Theory, Wholeness and the Implicate Order, Science, Order and Creativity, On dialogue.

q21 Vam prenosi iznimno zna�ajni tekst Davida Bohma napisan u koautorstvu s Donaldom Factorom i Peterom Garettom.


Dijalog - Prijedlog

Dijalog je sredstvo za prouďż˝avanje samih korijena mnogobrojnih kriza s kojima se ďż˝ovjeďż˝anstvo danas suoďż˝ava. Dijalog omoguďż˝ava istraďż˝ivanje i razumijevanje procesa koji fragmentiraju i ometaju istinsku komunikaciju izmeďż˝u pojedinaca, drďż˝ava ili pak razliďż˝itih dijelova iste organizacije. U današnjoj modernoj kulturi interakcija izmeďż˝u ljudi ostvaruje se na mnogo naďż˝ina: plesom, pjesmom, glumom... i sve to uz minimalni napor. Suprotno tome, kad pozornost usmjerimo na razgovor o dubokim i znaďż˝ajnim problemima, gotovo uvijek nailazimo na razilaďż˝enje i neslogu, a mnogo puta i na nasilje. Stav autora ovog teksta je da opisane okolnosti ukazuju na dubok i prevladavajuďż˝i nedostatak u procesu ljudskog razmišljanja.

Uz pomoďż˝ dijaloga grupa ljudi moďż˝e istraďż˝ivati pojedinaďż˝ne i zajedniďż˝ke pretpostavke, ideje, uvjerenja i osjeďż˝aje koji suptilno kontroliraju njihove interakcije. Dijalog nudi moguďż˝nost sudjelovanja u procesu koji razotkriva uspjehe i neuspjehe komunikacije. Nadalje, dijalog moďż˝e razotkriti zbunjujuďż˝e obrasce nesklada koji grupu navode na izbjegavanje pojedinih kljuďż˝nih pitanja, ili suprotno, ďż˝vrsto inzistiranje na obrani pojedinog stajališta.

Dijalog predstavlja kolektivno promatranje procesa putem kojeg skrivene vrijednosti, namjere ili nezamijeďż˝ene kulturalne razliďż˝itosti kontroliraju ponašanje bez prisutnosti svjesnosti o istom. Stoga dijalog moďż˝emo promatrati kao arenu za kolektivno uďż˝enje koja moďż˝e unaprijediti zajedništvo, povezanost i kreativnost.

Zbog istraďż˝ivaďż˝ke prirode dijaloga, njegovo znaďż˝enje i metode su u stalnom nastajanju. Kruta pravila se ne mogu primijeniti na voďż˝enje dijaloga, u prvom redu zato što je u suštini dijaloga uďż˝enje - ne u smislu konzumiranja informacija ili doktrina priopďż˝enih od strane nekog autoriteta, niti u smislu preispitivanja ili kritiziranja odreďż˝enih teorija ili programa, veďż˝ kao dio izviruďż˝eg procesa kreativnog sudjelovanja meďż˝u kolegama.

Smatramo da je va�no pojasniti zna�enje i pozadinu procesa.

Komentar

Sa�a Petar

Povijest ďż˝ovjeďż˝anstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se druďż˝ili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu jaďż˝i i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih noďż˝i, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje doďż˝ivljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p

pročitaj...