Partneri
Tema mjeseca: Retorika
Članak: Menad�er na rubu �iv�anog sloma, Sa�a Petar
Navedimo na kraju izvadak iz pripovijesti "Preobra�aj" Franza Kafke1 koji govori o svima nama poznatim situacijama: "O Bo�e", pomislio je, "kakvu sam nezahvalnu profesiju izabrao! Mi, poslovni ljudi, vrlo �esto ne smijemo iz poslovnih razloga obazirati na neka lakša oboljenja. Iz dana u dan na putu. Poslovne brige mnogo su ve�e nego u sjedištu firme, a uz to se još mu�im oko putovanja, moram paziti na presjedanja, neredovito i loše jedem, uvijek se s nekim drugim ljudima dru�im, nikada zadugo i nikada srda�no.
Nasuprot tome, neki drugi trgova�ki putnici �ive kao �ene u haremu. Kad se ja, na primjer, prije podne vratim u gostionicu da prepišem dobivene narud�be, ta gospoda sjede tek za doru�kom. Trebalo bi da ja takvo nešto pokušam kod svojeg šefa, smjesta bi me najurio. Uostalom, tko zna ne bi li to bilo �ak i dobro za mene. Kad se ne bih svladavao zbog svojih roditelja, ve� bih odavno dao otkaz.
Otišao bih do šefa i skresao mu u brk što mislim o njemu. Taj bi se napokon srušio sa svojeg stola. Zbilja je �udno kako taj �ovjek sjeda za stol pa onda s visine razgovara s namještenikom, koji mu zbog njegove nagluhosti mora pri�i sasvim blizu. E pa, još nisam izgubio svaku nadu. Kad jednom budem imao dovoljno novaca da otplatim dug svojih roditelja - za tom i treba još pet-šest godina - svakako �u to u�initi. Tad �u okrenuti novu stranicu u svojem �ivotu. Do tada neka sve skupa ide k vragu."
_______________________
1 Franz Kafka (1883. - 1924.), �idovski je pisac ro�en u Pragu u doba Austro-Ugarske monarhije. Kafka potje�e iz imu�ne �idovske obitelji. Studirao je pravo i radio neko vrijeme kao �inovnik - no ve�im je dijelom Kafka proveo �ivot materijalno opskrbljen o�evim imutkom. Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogi�nu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osje�ajem krivice i zbunjenosti, neprestance izlo�eni prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu doku�iti izvor ni motiv. To je posebno vidljivo u romanima "Proces" (1925.), "Zamak" (1926.) i "Amerika" (1927.), kao i u mnoštvu kra�ih i duljih pripovijesti, me�u kojima se isti�e "Preobra�aj" (1915.).
