Zna�i, pitanje je, što kada izgubite snagu u trci za brojkama na zašti�enom papiru? Što ako vam se razve�u tenisice, izgubite ravnote�u ili se sapletete o svoje (ili, budu�i da je na tr�ištu "�ovjek �ovjeku vuk") ili ne�ije tu�e noge? Koga �ete pozvati u pomo�? Istjeriva�e duhova? Sjene ljudi koje ste otpustili? Ili �ete pro�itati ovu knjigu?
Uspjeh preko no�i nestaje ujutro
Ono što su zapadna društva gradila desetlje�ima, uskla�uju�i svoj ekonomski sa vrijednosnim sustavom i prenose�i te tekovine s generacije na generaciju, mi smo �eljeli svladati u nekoliko godina. U tom, politi�ki dirigiranom poslovnom kaosu, brzo su isplivali oni najagresivniji koji nisu prezali ni pred �im, a tepalo im se eufemizmom "sposoban".
U vremenu gospodarske plja�ke ostajala su zgarišta na mjestu nekadašnjih divova koje su stvarale generacije naših djedova. Posljedice na duhovnost, samopouzdanje i zdrave temelje novog društva bile su razorne i osje�amo ih iz dana u dan. U naj�ešï¿½oj pretvorbi i plja�ki, kada su imali i akone iji je rok trajanja bio samo nekoliko dana (da bi transakcije mogle biti po zakonu, premda nisu nu�no morale biti i moralne), tada mladi ljudi sudjelovali su kao izvršitelji, a oni koji su tada bili djeca nau�ili su na uspjesima svojih šefova, politi�kih i poslovnih neandertalaca, stvarati svoje uzore.
Ono što obilje�ava novu, mla�u generaciju menad�era, brza je adaptabilnost na ono loše. Kra�i i varanju skloni menad�ere i vlasnici tvrtki, kao i brzouzlazni politi�ari postali su glavne medijske zvijezde. Što �ete, djeca brzo u�e od odraslih, osobito loše stvari. Brza zarada, sad i odmah, pa �ak i po cijenu usputnih �rtava, bezobzirnost i negativni poslovni darwinizam (tvrtke se nisu razvijale, nego su kretale negativnim smjerom evolucije, od �ovjeka prema dinosaurima) kulminirali su u izrazitoj orijentiranosti na individualne, a ne kolektivne interese.
Dok su ljudi u najboljoj �ivotnoj dobi na vrhuncu intelektualnih, radnih i ljudskih sposobnosti, vjeruju�i sustavu i zakonima, ostajali bez posla zate�eni ekonomskim tsunamijem, ra�ala se jedna nova generacija poslovnih ljudi, koji tek zadnjih godina poprimaju oblike urbanih, obrazovanih i ambicioznih menad�era i poduzetnika.
Ono što ovu generaciju neminovno krasi jest njihova ambicija i �elja za postignu�em, no problem je što njihovi snovi i te�nje nisu rezultat kolektivne ili nacionalne svijesti društva, prirodni slijed odgoja naslije�enog od roditelja, nego prisilne prilagodbe na globalizaciju u koju smo spletom politi�kih okolnosti ba�eni. Globalizacija, uz sve pozitivne efekte umre�avanja, ima i mane s teškim posljedicama - neuva�avanje povijesnih, razvojnih, kulturoloških, eti�kih i moralnih razlika.