Svjetska ekonomska kriza koja je zapo�ela 2008. godine, a na Hrvatsku se prelila sredinom 2009. godine pokazala je koliko je menad�era i vlasnika tvrtki poistovjetilo novac i svoje fizi�ko postojanje. Tako�er, koliko je njih �uvanjem novca i nepla�anjem investicija, obrazovanja i ra�una drugim tvrtkama pokazalo da ne znaju što napraviti u situaciji kada se sustav kojeg poznaju mijenja.
Slo�ili se vi ili ne, svatko tko je osjetio na svojoj ko�i koliko je tanak rub izme�u zdravog, uravnote�enog �ivota i svakodnevne utrke za još jednim poslom, shvatit �e da vrijedimo samim tim što postojimo, a ne samo zbog onoga što imamo.
Svaka ekonomska kriza, pojedina�na, obiteljska, nacionalna ili globalna, uz loše ekonomske efekte, pove�anje nezaposlenosti i gubitak materijalne sigurnosti, donosi sa sobom i mogu�nost promjene i prilagodbe novim uvjetima. Nudi mogu�nost prepoznavanja obiteljskih, moralnih i duhovnih vrijednosti. Ma kako to demagoški zvu�alo, svatko od nas ima mogu�nost izbora. Otkaz, pa �ak i bolest, uvijek je prilika za novi po�etak i otkrivanje svojih istinskih potencijala. Naravno, �elite li promjenu prihvatiti kao priliku ili kao problem. Koji se naj�ešï¿½e pokušava riješiti stvaranjem drugih problema.
Prilagodba materijalnim mogu�nostima, u�ivanje u malim i obi�nim trenucima, natjecanje uvijek i jedino sa samim sobom (mogu li bolje), ljudski razgovor s ljudima mo�e nas više obogatiti više nego sav novac ovoga svijeta. U vrijeme blagostanja nitko nam ne treba (ali, niti mi trebamo drugima), nemamo vremena razmišljati o drugima, nego samo o tome kako lako i brzo zaraditi ili posuditi novac, a onda ga potrošiti na novi automobil, novi kredit, novo ra�unalo, novi �amac, novi... Samo da bismo pobjegli od sebe i "odradili" svoj �ivot u brizi, strahu, bolesnom takmi�enju s drugima do kojih nam �esto uop�e nije stalo.
Menad�eri koji se odlu�e na put duhovnosti i drugih pozitivnih vrijednosti (koji ne isklju�uju poduzetnost, inovativnost i naporan rad), a ne na put prema �iv�anom i tjelesnom slomu, mogu po�eti ovog trenutka - razmišljaju�i o tome kako komunicirati s ljudima u osobnom, društvenom i poslovnom okru�enju. Da rade posao tako da su obje strane zadovoljne, da je korist mo�da manja, ali da dugo traje pa da u kona�nici donese i ve�i uspjeh nego što ga mogu posti�i barbarskim metodama.
Komunicirajte s ljudima iskazuju�i svoje interese, ali poštuju�i i one vaših suradnika ili poslovnih partnera. Svoju osobnost i potrebu za uspjehom iska�ite u potpuno drugom obliku - recite da vam je bitno da vam je to što radite bitno radi samih sebe (da ste vi smireni, zadovoljni sobom i bolji ljudi) a ne zato da impresionirate druge. Umjesto da ste uzrok problema, postanite rješenje tu�ih problema.
Posao vam ne�e pobje�i. Iznenadili biste se koliko puno mo�ete posti�i, ako ste financijske ciljeve spustili kojih 10-15% ni�e. Kvaliteta poslovnog i privatnog �ivota ne mjeri se samo koli�inom novca kojeg zaradite, nego i kvalitetom me�uljudskih odnosa koje stvarate rade�i. Kad se istinski �elite bolje osje�ati i kada u to "upletete" i �lanove obitelji, prijatelje i suradnike, sve �e se urotiti da se to zaista i ostvari. I ova knjiga je o�ito rezultat jedne takve "urote".