Druga potreba je povezivanje, odnosno pretvaranje protivnika u suradnika. Osobe �esto komuniciraju gledaju�i ostale kao suparnike. Mo�da pripadate razli�itim sektorima, tvrtkama ili ste pak suprotnih spolova. Pretpostavka da je priroda komunikacija suparni�ka stvara neprijateljsku atmosferu i dovodi do nesporazuma te je vjerojatnost za postizanje sporazuma ozbiljno umanjena.
�ak i u najnapetijim pregovorima kao što su spajanja i pripajanja, sporovi izme�u radnika i uprave te unutarnje restrukturiranje, sposobnost stvaranja osje�aja suradnje od klju�nog je zna�aja. Što je potrebno kako bi u ulozi pregovara�a pronašli poveznice s drugom stranom te tako osigurali glatku provedbu pregovora? Ovdje je osnovno pitanje kako protivnika pretvoriti u suradnika.
Tre�a potreba je autonomija, odnosno poštivanje slobode ostalih u donošenju i provo�enju vlastitih odluka. Mo� autonomije najve�im dijelom le�i u vašoj sposobnosti utjecanja na odluke koje se odnose i na vas. Kad osoba osje�a da joj netko zadire u autonomiju, pove�ava se mogu�nost pojave negativnih emocija te se, do tog trena obe�avaju�i, pregovori suo�avaju s mogu�nošï¿½u propasti.
Podrobnije razumijevanje problema autonomije uvelike �e poboljšati vaše komunikacijske vještine te sprije�iti skupe organizacijske sporove.
�etvrta potreba je status, priznavanje zna�aja svima koji ga zaslu�uju. Tko ima bolji ured? �ija je pla�a viša? Menad�eri se �esto me�usobno natje�u za viši status kao da on ima samo jednu stranu. Ustvari, do odre�enog statusa se mo�e do�i na temelju društvenog polo�aja, stru�nosti u nekom podru�ju, pa i na temelju iskustva ili obrazovanja.
Menad�eri �esto previ�aju va�nost uva�avanja potrebe za poštovanjem koju osje�a svaka osoba. �ak i gore, umanjujemo zna�aj drugih kako bi dokazali vlastitu superiornost. Takvo ponašanje dovodi do stvaranja negativnih emocija, a tako�er poti�e i druge na nerazumno ponašanje.
Peta potreba je odabir ispunjuju�e uloge i aktivnosti unutar nje. Jeste li ikada komunicirali i našli se u ulozi koja vam ne odgovara? Mo�da su svi od vas o�ekivali da igrate ulogu protivnika, slušatelja ili pak vra�jeg odvjetnika. Mo�da �ele da se priklonite nekom klanu unutar tvrtke a što vi ne �elite. Puštaju�i druge da umjesto vas odabiru funkciju koju �ete vršiti, vaša �e osnovna potreba za ispunjuju�om ulogom ostati neispunjena. Takva situacija mogla bi dovesti do toga da se osje�ate trivijalizirano i kao u zamci te vas tako u�initi lakom �rtvom manipulacija.
Svakodnevna komunikacija se još uvijek odvija na me�uljudskim osnovama. Uspješno vo�enje zaposlenih je, izme�u ostalog, umije�e ispravnog komuniciranja i suptilnog upravljanja ljudskim resursima. Kako prenijeti informaciju tako da �e se shva�ati na pravi na�in i da �e potaknuti druge na djelovanje? Tu poma�e dobra komunikacija s kontroliranim emocijama.