Partneri
Tema mjeseca: Retorika
Članak: O dijalogu, David Bohm, Donald Factor, Peter Garett
Zalaganje autora ovog teksta upravo za ovakvu formu dijaloga nastalo je kroz seriju razgovora zapo�etu 1983. godine na kojima smo ispitivali tezu Davida Bohma koja tvrdi da je glavni uzrok neprestanih kriza �ovje�anstva nesklad u procesu ljudskog razmišljanja. U godinama koje su slijedile pokrenuli smo veliki broj razgovora i seminara u razli�itim zemljama i me�u razli�itim grupama ljudi koji su polagano poprimili oblik dijaloga.
Istra�ivanje nam je kristalno jasno ukazalo da dijalog predstavlja mo�no sredstvo za razumijevanje funkcioniranja misli. Postali smo svjesni �injenice da �ivimo u svijetu koji je gotovo u cijelosti stvoren kroz ljudsko djelovanje, dakle, kroz ljudske misli i razmišljanje. Soba u kojoj sjedimo, jezik kojim govorimo, nacionalne granice, sustavi vrijednosti, �ak i ono što dr�imo direktnom percepcijom vlastite realnosti u svojoj je suštini uvijek manifestacija razmišljanja i stvaranja misli ljudskih bi�a. Shvatili smo da nije mogu�e prona�i trajna rješenja za široki spektar problema današnjice bez iskrenog i dubokog istra�ivanja ovih fenomena.
Rije� "misao" ne koristimo samo u kontekstu produkta našeg svjesnog intelekta ve� joj pridodajemo osje�aje, namjere i �elje. Rije� "misao" tako�er sadr�i suptilnu, uvjetovanu manifestaciju u�enja koja nam omogu�ava da pridodamo zna�enje nizu odvojenih scena filma ili pak da protuma�imo apstraktne simbole na cestovnim znakovima posredstvom skrivenih, neverbalnih procesa koji se koriste u stjecanju osnovnih mehani�kih vještina poput vo�nje bicikla. "Misao" je u svojoj suštini i u kontekstu kojeg koristimo u ovom tekstu aktivni odgovor memorije u svakoj fazi ljudskog �ivota. Cjelokupno znanje �ovjeka je stvoreno, iskazano, preneseno, transformirano i primijenjeno u mislima.
Kako bi dalje pojasnili ovaj pristup, tvrdimo da je mogu�e, �ak i uz neznatno pove�anje pozornosti, uvidjeti da se ono što nazivamo racionalno razmišljanje uglavnom sastoji od odgovora uvjetovanih i usmjerenih prethodnom misli. Ako pa�ljivo promotrimo "realnost" vidimo da se ona sastoji od zbirke koncepcija, sje�anja i refleksija obojenih našim osobnim potrebama, strahovima i �eljama, ograni�enim i izobli�enim kroz ograni�enja jezika, navike, spolove i kulturu. Iznimno je teško odstraniti navedene komponente ili postati siguran da li je naša percepcija ili ono što o njoj mislimo - ispravna.
Situacija postaje još slo�enija ako znamo da misao vješto skriva ovaj problem od naše neposredne svjesnosti i uspijeva stvoriti osje�aj koji nas navodi da mislimo kako je naš na�in tuma�enja realnosti jedini razumni na�in na koji se realnost mo�e objasniti. Zato je neobi�no va�no razviti sredstva i metode za usporavanje i promatranje misaonog procesa u tijeku.
�ovjekovo fizi�ko tijelo raspola�e tra�enim sposobnostima ali ne i misao. Podignemo li ruku znamo da to svjesno �inimo, da ruku ne podi�e neka druga osoba nego mi sami. To se naziva propriocepcija. Svjesni smo nekih tjelesnih aktivnosti u trenutku kada se one doga�aju no takva nam sposobnost nedostaje u domeni misli. Npr., obi�no ne zamje�ujemo da na odnos prema drugoj osobi zna�ajno utje�u naše vlastite misli i osje�aji o nekoj tre�oj osobi koja se sli�no ponaša ili sli�no izgleda kao druga osoba. Umjesto toga, unaprijed pretpostavljamo da odnos prema drugoj osobi direktno izvire iz njezinog trenutnog ponašanja. Problem se sastoji u tome što nam je pozornost potrebna za uo�avanje tog nesklada rijetko kada dosti�na.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Komentar
Komentar
Sa�a PetarPovijest �ovje�anstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se dru�ili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu ja�i i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih no�i, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje do�ivljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p