Dijalog tako�er nije "caffe" koji se u prvom redu odnosi na sastajanje neformalnog karaktera s ciljem zabave i dru�enja, razmjene prijateljstva i raznih informacija. Iako se rije� "dijalog" �esto koristi u spomenutom kontekstu, njezino duboko, temeljno zna�enje implicira nezainteresiranost dijaloga navedenim aktivnostima.
Dijalog ne predstavlja novo ime za T-grupe, treninge senzibiliteta ili neke druge s tim povezane forme grupnog rada, iako im je površno gledano veoma sli�an. Posljedice prakticiranja dijaloga mogu biti psihoterapeutske no sam proces se ne bavi uklanjanjem emocionalnih blokada sudionika niti se bavi podu�avanjem, treningom ili analizom. Usprkos tome, dijalog je arena u kojoj se u�enje i uklanjanje zapreka i blokada redovito doga�aju.
Dijalog nije tehnika za rješavanje problema iako se na dijaloškim sastancima pa i kasnije, kao rezultat unaprije�enog razumijevanja i dru�enja, problemi obi�no rješavaju. On je, kao što smo prethodno naglasili, u prvom redu sredstvo za istra�ivanje domene misli.
Dijalog nalikuje na neke vidove drugih formi grupnih aktivnosti a ponekad ih i uklju�uje u svoj proces. No, u svojoj suštini dijalog je novost u našoj kulturi. Vjerujemo da je aktivno prakticiranje dijaloga od vitalnog zna�aja za budu�nost naše civilizacije.
Kako zapo�eti dijalog?
1. Suspenzija
Najva�nija aktivnost i suština dijaloga odnosi se na suspenziju misli, nagona i sudova. Suspenzija je veoma suptilna, neuobi�ajena i samim time teško ostvariva aktivnost. Suspenzija je tako�er klju�na komponenta istra�ivanja koja uklju�uje:
- pozornost,
- aktivno slušanje,
- promatranje.
Iako je govor neophodna aktivnost unutar dijaloga, istinsko istra�ivanje nastaje tijekom aktivnog slušanja - ne samo drugih osoba ve� i samih sebe. Suspenzija pretpostavlja izlaganje vlastitih reakcija, poriva, osje�aja i stavova na takav na�in da oni postanu vidljivi pojedincu unutar njegove psihe i drugim sudionicima dijaloškog sastanka. Spomenute reakcije, tj. porivi, osje�aji i stavovi ne bi se trebali potiskivati niti bi se njihovo otvoreno iskazivanje trebalo odga�ati.
Povijest �ovje�anstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se dru�ili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu ja�i i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih no�i, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje do�ivljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p