qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: Retorika

Članak: O dijalogu, David Bohm, Donald Factor, Peter Garett

download PDF



3. Trajanje

Da bi se razvio u svojoj punini, proces dijaloga zahtijeva vrijeme. Obzirom da predstavlja neuobi�ajeni na�in sudjelovanja u grupi, dijalog zahtijeva uvodno pojašnjenje putem kojeg se u�esnicima objašnjava smisao procesa. No, �ak i uz jasno uvodno pojašnjenje, po�etak razgovora obi�no �e u grupi uzrokovati konfuziju, frustraciju, zabrinutost i stalno preispitivanje sudionika o tome da li ispravno provode proces. Optimisti�no je pretpostaviti da �e proces dijaloga dovesti do ozbiljnijih pomaka i dubljih uvida ve� na prvoj radionici. Va�no je stoga istaknuti da dijalog zahtijeva upornost i konzistentnost u primjeni.

Korisno je prilikom organizacije dijaloških sastanaka unaprijed dogovoriti du�inu trajanja sastanka. Tako�er je korisno odrediti osobu koja �e brinuti da se dogovoreni vremenski period ne prekora�i. Naše nam iskustvo ukazuje da je optimalno vrijeme za provo�enje jednog dijaloškog sastanka 2 sata. Premorenost sudionika u situacijama prekora�enja tog vremena zna�ajno smanjuje njihovu efektivnost. T-grupe se �esto koriste tzv. "maratonskim radionicama" koje se koriste faktorom premorenosti da bi slomile ko�nice sudionika. Dijalog se, za razliku od T-grupa, više bavi istra�ivanjem i otkrivanjem društvenih konstrukcija i ko�nica koje utje�u na našu komunikaciju a manje njihovim zaobila�enjem.

Što se neka grupa �ešï¿½e sastaje to �e dubina i sadr�ajnost istra�ivanog podru�ja biti ve�i. Dijaloški sastanci obi�no se organiziraju vikendom. U slu�ajevima ve�eg broja sukcesivnih sastanaka predla�emo minimalno jedan vikend pauze izme�u dva sastanaka kako bi se osiguralo dovoljno vremena za pojedina�no kontemplaciju, reflektiranje i razmišljanje. Ne postoji neko posebno vremensko ograni�enje koje bi se odnosilo na grupu u procesu dijaloga. No, bilo koja situacija koja fiksira ili pak institucionalizira proces u suprotnosti je s temeljnim duhom dijaloga. To sugerira da je dijalog uvijek otvoren prema promjeni �lanstva, rasporeda ili drugih oblika implicitne krutosti koji se �esto pojavljuju.

Komentar

Komentar

Sa�a Petar

Povijest �ovje�anstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se dru�ili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu ja�i i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih no�i, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje do�ivljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p

pročitaj...

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna